MCV, MCH i MCHC u krvnoj slici: šta znače nalazi

MCV, MCH i MCHC su skraćenice koje se često vide na nalazu kompletne krvne slike, ali mnogim pacijentima nisu jasne. Iako izgledaju kao “sitni” laboratorijski parametri, oni mogu dati vrlo važne informacije o crvenim krvnim zrncima, hemoglobinu i mogućim uzrocima anemije.

Ovi nalazi ne govore sami za sebe konačnu dijagnozu. Njihova prava vrijednost je u tome što pomažu ljekaru da procijeni da li su eritrociti premali, preveliki, siromašni hemoglobinom ili nepravilno raspoređeni po veličini. Upravo zbog toga se MCV, MCH i MCHC gotovo uvijek tumače zajedno s hemoglobinom, eritrocitima, hematokritom, RDW-om, feritinom, željezom, vitaminom B12, folnom kiselinom i simptomima pacijenta.

Najčešće pitanje koje se postavlja nakon nalaza jeste: “Da li imam anemiju?” Odgovor se ne može dati samo na osnovu MCV, MCH ili MCHC vrijednosti. Anemija se prvenstveno procjenjuje prema hemoglobinu, ali eritrocitni indeksi pomažu da se otkrije zašto je hemoglobin nizak i koji tip anemije je moguć.

Medicinska napomena: Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje pregled kod ljekara. Nalaze krvne slike treba tumačiti zajedno s referentnim vrijednostima laboratorije, simptomima, dobi, spolom, trudnoćom, lijekovima i ranijim bolestima.

Sadržaj

Šta su eritrocitni indeksi?

Eritrocitni indeksi su laboratorijski parametri koji opisuju osobine crvenih krvnih zrnaca, odnosno eritrocita. Najvažniji su:

MCV – prosječna veličina eritrocita,
MCH – prosječna količina hemoglobina u jednom eritrocitu,
MCHC – prosječna koncentracija hemoglobina u eritrocitima,
RDW – razlika u veličini eritrocita, odnosno koliko su crvena krvna zrnca međusobno nejednaka po veličini.

Ovi parametri su dio kompletne krvne slike i obično se dobijaju automatski prilikom analize krvi. Njihov zadatak nije da sami postave dijagnozu, nego da daju smjer za dalje razmišljanje.

Na primjer, ako osoba ima nizak hemoglobin i nizak MCV, ljekar će često pomisliti na manjak željeza ili talasemiju. Ako su hemoglobin nizak, a MCV povišen, moguće je da se radi o manjku vitamina B12 ili folata, bolesti jetre, alkoholu, nekim lijekovima ili drugim uzrocima. Ako su vrijednosti MCV normalne, anemija i dalje može postojati, ali se tada razmatraju drugi uzroci.

Šta je MCV?

MCV je skraćenica od engleskog izraza mean corpuscular volume, što znači prosječni volumen eritrocita. Jednostavno rečeno, MCV pokazuje kolika su prosječno crvena krvna zrnca.

MCV se izražava u femtolitrima, najčešće kao fL. U mnogim laboratorijama okvirna normalna vrijednost za odrasle osobe kreće se približno oko 80 do 100 fL, ali raspon može zavisiti od laboratorije, dobi i metode mjerenja.

MCV je jedan od najvažnijih parametara za početnu klasifikaciju anemije. Prema MCV-u, anemije se često dijele na:

mikrocitne anemije – MCV je nizak, eritrociti su manji od očekivanih,
normocitne anemije – MCV je u granicama normale, eritrociti su prosječne veličine,
makrocitne anemije – MCV je povišen, eritrociti su veći od očekivanih.

Nizak MCV: šta znači?

Nizak MCV znači da su crvena krvna zrnca manja nego što se očekuje. Takvo stanje se naziva mikrocitoza. Najčešće se povezuje s anemijom zbog manjka željeza, ali to nije jedini mogući uzrok.

Najčešći uzroci niskog MCV-a

manjak željeza,
dugotrajno ili skriveno krvarenje,
obilne menstruacije,
anemija hronične bolesti,
talasemija,
rjeđe: trovanje olovom ili neki nasljedni poremećaji stvaranja hemoglobina.

Kod manjka željeza tijelo ne može stvarati dovoljno hemoglobina. Zbog toga eritrociti postaju manji i često “bljeđi”, jer sadrže manje hemoglobina. U takvoj situaciji često su sniženi MCV, MCH i ponekad MCHC, a RDW može biti povišen.

Nizak MCV i manjak željeza

Manjak željeza je vrlo čest uzrok niskog MCV-a. Može nastati zbog nedovoljnog unosa željeza hranom, slabije apsorpcije, povećanih potreba ili gubitka krvi. Kod žena reproduktivne dobi čest uzrok su obilne menstruacije. Kod muškaraca i žena nakon menopauze manjak željeza uvijek zahtijeva pažljivu procjenu mogućeg krvarenja iz probavnog sistema.

Važno je znati da nizak MCV ne dokazuje sam po sebi manjak željeza. Za potvrdu se najčešće provjeravaju feritin, željezo, TIBC/UIBC, saturacija transferina i CRP.

Nizak MCV i talasemija

Talasemija je nasljedni poremećaj stvaranja hemoglobina. Kod nekih osoba može postojati blaga forma, takozvani talasemijski trait, gdje je MCV nizak, ali osoba nema tešku anemiju. U takvim slučajevima eritrociti mogu biti brojčano normalni ili čak povišeni, dok je MCV nizak.

Ovo je važno jer se talasemija ne liječi kao običan manjak željeza. Ako osoba ima nizak MCV, ali normalan feritin i nema jasne dokaze manjka željeza, ljekar može razmotriti dodatne pretrage, uključujući elektroforezu hemoglobina.

Povišen MCV: šta znači?

Povišen MCV znači da su crvena krvna zrnca veća nego što se očekuje. Takvo stanje se naziva makrocitoza. Povišen MCV može biti povezan s anemijom, ali ponekad se otkrije i kod osoba koje još nemaju nizak hemoglobin.

Najčešći uzroci povišenog MCV-a

manjak vitamina B12,
manjak folne kiseline,
bolesti jetre,
dugotrajna ili prekomjerna konzumacija alkohola,
hipotireoza, odnosno smanjena funkcija štitnjače,
neki lijekovi,
pojačano stvaranje mladih eritrocita nakon krvarenja ili hemolize,
poremećaji koštane srži, uključujući mijelodisplastične sindrome.

Povišen MCV i vitamin B12

Vitamin B12 je potreban za pravilno sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca i normalan rad nervnog sistema. Kada ga nema dovoljno, eritrociti mogu postati veći, a MCV se povećava. Kod manjka B12 mogu se javiti umor, slabost, bljedilo, ali i neurološki simptomi kao što su trnjenje šaka i stopala, nesiguran hod, peckanje, problemi s pamćenjem i promjene raspoloženja.

Manjak vitamina B12 je važno prepoznati na vrijeme, jer dugotrajan nedostatak može dovesti do neuroloških posljedica. Rizične grupe uključuju osobe na strogo veganskoj prehrani bez suplementacije, osobe s pernicioznom anemijom, bolesti želuca ili crijeva, nakon operacija želuca, te osobe koje dugotrajno koriste metformin ili lijekove koji smanjuju želučanu kiselinu.

Povišen MCV i folna kiselina

Folat, odnosno folna kiselina, također je važan za stvaranje DNA i sazrijevanje krvnih ćelija. Manjak folata može se javiti kod loše prehrane, alkoholizma, trudnoće, bolesti crijeva, povećanih potreba ili korištenja određenih lijekova.

Kod povišenog MCV-a često se zajedno provjeravaju vitamin B12 i folna kiselina. Važno je da se manjak B12 ne prikrije davanjem folne kiseline bez pravilne procjene, jer se krvna slika može poboljšati, a neurološki problem ostati neprepoznat.

Normalan MCV: da li to znači da je sve u redu?

Ne uvijek. Normalan MCV znači da su eritrociti prosječne veličine, ali osoba i dalje može imati anemiju. To se naziva normocitna anemija. Kod normocitne anemije hemoglobin je nizak, ali je MCV u referentnom rasponu.

Mogući uzroci normocitne anemije

akutno krvarenje,
anemija hronične bolesti,
hronična bubrežna bolest,
hemoliza, odnosno ubrzano razaranje eritrocita,
rani manjak željeza, prije nego što MCV padne,
bolesti koštane srži,
kombinovani nedostaci, na primjer istovremeni manjak željeza i vitamina B12.

Zbog toga se krvna slika ne tumači po principu “MCV normalan, sve je normalno”. Ako je hemoglobin nizak ili postoje simptomi, potrebna je dalja procjena.

Šta je MCH?

MCH je skraćenica od mean corpuscular hemoglobin, što znači prosječna količina hemoglobina u jednom eritrocitu. Hemoglobin je protein koji prenosi kisik, pa MCH govori koliko “tereta hemoglobina” prosječno nosi jedno crveno krvno zrnce.

MCH se najčešće izražava u pikogramima, odnosno pg. Okvirne vrijednosti kod odraslih često se kreću približno od 27 do 33 pg, ali referentni raspon treba gledati na nalazu laboratorije.

MCH se često mijenja slično kao MCV. Ako su eritrociti mali, često sadrže i manje hemoglobina, pa je MCH nizak. Ako su eritrociti veliki, MCH može biti povišen jer veća ćelija sadrži više hemoglobina ukupno, ali to ne znači nužno da je ćelija zdravija.

Nizak MCH: šta znači?

Nizak MCH znači da prosječni eritrocit sadrži manje hemoglobina nego što se očekuje. To se često vidi kod mikrocitnih i hipohromnih anemija, naročito kod manjka željeza.

Najčešći uzroci niskog MCH-a

manjak željeza,
dugotrajno krvarenje,
obilne menstruacije,
talasemija,
anemija hronične bolesti,
slabija apsorpcija željeza.

Kada su MCH i MCV sniženi zajedno, ljekar najčešće razmišlja o manjku željeza ili talasemiji. Razlikovanje ova dva stanja je važno jer se liječe različito. Kod manjka željeza cilj je pronaći uzrok manjka i nadoknaditi željezo. Kod talasemije se ne smije automatski davati željezo ako nema dokazanog manjka.

Povišen MCH: šta znači?

Povišen MCH znači da prosječni eritrocit sadrži više hemoglobina nego što se očekuje. To se često dešava kada su eritrociti veći, odnosno kada je MCV povišen. Najčešći kontekst je makrocitoza.

Mogući uzroci povišenog MCH-a

manjak vitamina B12,
manjak folne kiseline,
bolesti jetre,
alkohol,
hipotireoza,
neki lijekovi,
poremećaji koštane srži.

Povišen MCH sam po sebi obično nije dovoljan za zaključak. Mnogo je važnije pogledati MCV, hemoglobin, RDW i eventualne simptome manjka B12 ili folata.

Šta je MCHC?

MCHC je skraćenica od mean corpuscular hemoglobin concentration, što znači prosječna koncentracija hemoglobina u eritrocitima. Za razliku od MCH-a, koji govori koliko hemoglobina ima u jednoj ćeliji, MCHC govori koliko je hemoglobin koncentrisan u odnosu na veličinu eritrocita.

MCHC se najčešće izražava u g/dL ili g/L. Okvirno, normalne vrijednosti se često kreću oko 32 do 36 g/dL, odnosno 320 do 360 g/L, ali uvijek treba gledati referentni raspon laboratorije.

MCHC može biti koristan u procjeni da li su eritrociti hipohromni, odnosno siromašni hemoglobinom, ili rjeđe hiperhromni. Ipak, MCHC je parametar koji može biti osjetljiv na tehničke greške i zato se nikada ne tumači izolovano.

Nizak MCHC: šta znači?

Nizak MCHC znači da je koncentracija hemoglobina u eritrocitima manja nego što se očekuje. Eritrociti tada mogu izgledati bljeđe pod mikroskopom, što se naziva hipohromija.

Najčešći uzroci niskog MCHC-a

manjak željeza,
anemija zbog hroničnog gubitka krvi,
talasemija,
neki oblici anemije hronične bolesti.

Nizak MCHC se često viđa zajedno s niskim MCV-om i niskim MCH-om. U takvom nalazu najčešće se provjeravaju feritin i ostali nalazi metabolizma željeza.

Povišen MCHC: šta znači?

Povišen MCHC je rjeđi nalaz. Ponekad može biti posljedica laboratorijske ili tehničke greške, naročito ako se uzorak krvi ne ponaša uobičajeno tokom analize. Ipak, postoje i stanja u kojima MCHC može biti stvarno povišen.

Mogući uzroci povišenog MCHC-a

nasljedna sferocitoza,
hemolitičke anemije,
opekotine,
neke promjene eritrocita,
tehnički problem s uzorkom ili analiza uzorka.

Ako je MCHC povišen, a osoba ima anemiju, žutilo kože, tamnu mokraću, povišen bilirubin ili znakove hemolize, potrebna je dodatna obrada. Ako je MCHC blago povišen bez simptoma, ljekar može preporučiti ponavljanje nalaza i pregled razmaza krvi.

Šta je RDW i zašto je važan uz MCV, MCH i MCHC?

RDW pokazuje koliko se eritrociti međusobno razlikuju po veličini. Kada je RDW povišen, to znači da u krvi postoje eritrociti različitih veličina. Ovaj podatak može pomoći u razlikovanju uzroka anemije.

Na primjer, kod manjka željeza RDW je često povišen jer se s vremenom pojavljuju sve manji eritrociti. Kod talasemijskog traita MCV može biti nizak, ali RDW ponekad nije toliko izražen kao kod manjka željeza. Kod manjka B12 ili folata RDW također može biti povišen jer se javljaju velike ćelije različite veličine.

RDW je posebno koristan kada se tumači zajedno s MCV-om:

nizak MCV + povišen RDW često upućuje na manjak željeza,
nizak MCV + normalniji RDW može upućivati na talasemiju,
povišen MCV + povišen RDW može upućivati na manjak B12 ili folata,
normalan MCV + povišen RDW može se vidjeti kod ranog manjka željeza ili kombinovanih nedostataka.

Kako se MCV, MCH i MCHC tumače zajedno?

Najveća greška je gledati svaki parametar odvojeno. U praksi se MCV, MCH i MCHC tumače kao dio šire slike.

1. Nizak MCV + nizak MCH + nizak ili normalan MCHC

Ovaj obrazac često upućuje na mikrocitnu anemiju. Najčešći uzroci su manjak željeza i talasemija. Ako je feritin nizak, vjerovatniji je manjak željeza. Ako je feritin normalan, eritrociti relativno brojni, a MCV jako nizak, može se razmišljati o talasemiji.

2. Povišen MCV + povišen MCH + normalan MCHC

Ovaj obrazac se često viđa kod makrocitoze. Mogući uzroci su manjak vitamina B12, manjak folata, alkohol, bolest jetre, hipotireoza, neki lijekovi ili poremećaji koštane srži.

3. Normalan MCV + nizak hemoglobin

Ovdje se radi o normocitnoj anemiji. Mogući uzroci su hronična bolest, bubrežna bolest, akutno krvarenje, hemoliza, rana faza manjka željeza ili kombinovani nedostaci.

4. Izolovano promijenjen MCH ili MCHC bez anemije

Ako je hemoglobin normalan, a promjena MCH ili MCHC blaga, nalaz često nije hitan. Ipak, može biti znak ranog nedostatka željeza, B12 ili folata, posebno ako postoje simptomi. Ljekar može preporučiti kontrolu i dodatne nalaze.

Simptomi koji mogu pratiti poremećene MCV, MCH i MCHC vrijednosti

Promijenjeni eritrocitni indeksi sami po sebi ne izazivaju simptome. Simptomi se javljaju ako postoji anemija ili osnovni uzrok koji mijenja krvnu sliku.

Najčešći simptomi anemije

umor i slabost,
bljedilo kože i sluznica,
vrtoglavica,
glavobolja,
kratak dah pri naporu,
ubrzan rad srca ili lupanje srca,
hladne ruke i stopala,
slaba koncentracija,
pospanost,
zujanje u ušima kod nekih osoba.

Simptomi koji mogu upućivati na manjak željeza

opadanje kose,
lomljivi nokti,
pukotine u uglovima usana,
peckanje jezika,
želja za jedenjem leda, zemlje ili krede,
nemirne noge,
obilne menstruacije ili znakovi krvarenja.

Simptomi koji mogu upućivati na manjak B12

trnjenje šaka i stopala,
nesiguran hod,
peckanje ili bockanje,
problemi s pamćenjem,
promjene raspoloženja,
gladak ili bolan jezik.

Koje nalaze treba provjeriti ako su MCV, MCH ili MCHC abnormalni?

Dodatni nalazi zavise od toga koji je parametar promijenjen i da li postoji anemija. Ljekar može preporučiti:

ponavljanje kompletne krvne slike,
hemoglobin, eritrocite, hematokrit i RDW,
retikulocite,
feritin,
željezo u serumu,
TIBC/UIBC i saturaciju transferina,
CRP, jer upala može uticati na feritin,
vitamin B12,
folnu kiselinu,
kreatinin i eGFR za procjenu bubrežne funkcije,
jetrene enzime, bilirubin i GGT,
TSH ako se sumnja na hipotireozu,
test na okultno krvarenje u stolici,
ginekološki pregled kod obilnih menstruacija,
razmaz periferne krvi,
elektroforezu hemoglobina ako se sumnja na talasemiju,
pregled hematologa ako su nalazi teži, nejasni ili udruženi s drugim poremećajima krvne slike.

MCV, MCH i MCHC kod manjka željeza

Kod manjka željeza najčešće se vidi nizak MCV, nizak MCH, često nizak ili niži MCHC, povišen RDW i snižen feritin. Međutim, u ranoj fazi manjka željeza MCV još može biti normalan, dok feritin već može biti nizak.

Zato normalan MCV ne isključuje manjak željeza. Ako osoba ima umor, opadanje kose, obilne menstruacije, nemirne noge ili nizak feritin, manjak željeza može postojati i prije razvoja izražene anemije.

MCV, MCH i MCHC kod manjka vitamina B12 i folata

Kod manjka vitamina B12 ili folata često se vidi povišen MCV. Eritrociti su veći nego inače, a MCH može biti povišen jer veće ćelije nose više hemoglobina ukupno. MCHC često ostaje normalan.

U nalazu se može vidjeti i povišen RDW. Ako postoji ozbiljan manjak B12 ili folata, mogu biti sniženi i leukociti ili trombociti, jer problem sazrijevanja može zahvatiti više krvnih loza.

MCV, MCH i MCHC u trudnoći

U trudnoći se krvna slika mijenja zbog povećanja volumena krvi i većih potreba za željezom i folatom. Hemoglobin može biti niži zbog fiziološkog razrjeđenja krvi, ali anemija u trudnoći nije nešto što treba zanemariti.

Kod trudnica se posebno prati manjak željeza i folata. Ako su MCV i MCH niski, često se provjerava feritin. Ako je MCV povišen, razmatra se folat i vitamin B12. Terapiju u trudnoći treba dogovoriti s ginekologom ili ljekarom, jer potrebe zavise od nalaza i faze trudnoće.

MCV, MCH i MCHC kod djece

Kod djece se referentne vrijednosti razlikuju prema dobi, pa se nalazi ne mogu tumačiti po istim kriterijima kao kod odraslih. Manjak željeza je čest kod male djece, posebno ako prehrana nije dobro izbalansirana ili ako dijete pije previše kravljeg mlijeka na račun druge hrane.

Kod djece nizak MCV i nizak MCH mogu upućivati na manjak željeza, ali se razmatraju i nasljedni poremećaji poput talasemije. Liječenje preparatima željeza kod djece treba provoditi prema preporuci pedijatra, jer prevelike doze mogu biti opasne.

Da li se MCV, MCH i MCHC mogu popraviti hranom?

Ako su vrijednosti promijenjene zbog manjka željeza, B12 ili folata, prehrana može pomoći, ali zavisi od težine manjka. Kod ozbiljne anemije sama hrana često nije dovoljna i potrebna je terapija.

Hrana korisna kod manjka željeza

crveno meso u umjerenim količinama,
riba i morski plodovi,
jaja,
leća, grah i slanutak,
špinat, blitva i zeleno lisnato povrće,
sjemenke bundeve i susam,
integralne žitarice,
voće i povrće bogato vitaminom C za bolju apsorpciju željeza.

Hrana bogata vitaminom B12

meso,
riba,
jaja,
mlijeko i mliječni proizvodi,
obogaćene namirnice kod osoba koje ne jedu životinjske proizvode.

Hrana bogata folatom

zeleno lisnato povrće,
grah, leća i slanutak,
avokado,
citrusno voće,
šparoge,
brokula,
obogaćene žitarice.

Važno je znati da kafa i čaj mogu smanjiti apsorpciju željeza ako se piju uz obrok ili uz preparat željeza. Vitamin C može poboljšati apsorpciju biljnog željeza.

Najčešće greške u tumačenju MCV, MCH i MCHC nalaza

Greška 1: Tumačenje jednog parametra bez ostatka krvne slike

MCV, MCH i MCHC nemaju puno značenje ako se ne pogledaju hemoglobin, eritrociti, hematokrit, RDW i simptomi. Jedan blago promijenjen parametar ne mora značiti ozbiljnu bolest.

Greška 2: Zaključak da nizak MCV uvijek znači manjak željeza

Manjak željeza je čest, ali nizak MCV se može vidjeti i kod talasemije, anemije hronične bolesti i drugih stanja. Feritin i dodatni nalazi su važni za razlikovanje.

Greška 3: Uzimanje željeza bez potvrde manjka

Željezo ne treba uzimati dugotrajno bez nalaza i savjeta ljekara. Ako osoba ima talasemiju ili drugi uzrok mikrocitoze, nepotrebno uzimanje željeza nije rješenje.

Greška 4: Zanemarivanje povišenog MCV-a

Povišen MCV može biti prvi znak manjka B12, folata, bolesti jetre, alkohola, hipotireoze ili poremećaja koštane srži. Ne treba ga ignorisati, posebno ako postoje simptomi.

Greška 5: Smatrati da normalan MCV isključuje anemiju

Anemija može postojati i uz normalan MCV. Zato se uvijek prvo gleda hemoglobin, a zatim eritrocitni indeksi pomažu u traženju uzroka.

Kada se javiti ljekaru?

Ljekaru se treba javiti ako imate abnormalne MCV, MCH ili MCHC vrijednosti, posebno ako su praćene niskim hemoglobinom ili simptomima. Pregled je posebno važan ako imate:

izražen umor, slabost ili kratak dah,
vrtoglavice ili nesvjesticu,
lupanje srca,
bljedilo,
obilne menstruacije,
krv u stolici ili crnu stolicu,
opadanje kose i lomljive nokte,
trnjenje šaka ili stopala,
neobjašnjiv gubitak težine,
povišene jetrene enzime,
dugotrajno konzumiranje alkohola,
istovremeno snižene leukocite ili trombocite,
porodičnu historiju anemije ili talasemije.

Hitniji pregled je potreban ako imate bol u prsima, otežano disanje u mirovanju, nesvjesticu, crnu stolicu, povraćanje krvi, izrazito ubrzan rad srca ili vrlo nizak hemoglobin.

Kako izgleda logičan pristup nalazu?

Kada pacijent donese krvnu sliku, ljekar obično ne počinje od MCV-a, nego prvo gleda cjelinu:

Da li je hemoglobin nizak?
Da li su eritrociti, hematokrit, leukociti i trombociti uredni?
Da li je MCV nizak, normalan ili povišen?
Da li su MCH i MCHC sniženi ili povišeni?
Da li je RDW povišen?
Postoje li simptomi anemije, krvarenja, manjka B12 ili hronične bolesti?
Koje dodatne nalaze treba uraditi?

Tek nakon toga se odlučuje da li treba provjeriti feritin, željezo, B12, folat, CRP, bubrege, jetru, stolicu na okultno krvarenje, štitnjaču ili uputiti pacijenta hematologu.

Zaključak

MCV, MCH i MCHC su važni parametri krvne slike koji pomažu u razumijevanju stanja crvenih krvnih zrnaca. MCV govori o veličini eritrocita, MCH o količini hemoglobina u jednom eritrocitu, a MCHC o koncentraciji hemoglobina unutar eritrocita.

Nizak MCV i nizak MCH često upućuju na manjak željeza ili talasemiju. Povišen MCV može ukazivati na manjak vitamina B12 ili folata, bolest jetre, alkohol, hipotireozu, lijekove ili poremećaje koštane srži. Normalan MCV ne isključuje anemiju, jer hemoglobin može biti nizak i kada su eritrociti normalne veličine.

Najvažnije je ne donositi zaključke na osnovu jednog parametra. Krvna slika se tumači kao cjelina, zajedno sa simptomima i dodatnim nalazima. Ako su MCV, MCH ili MCHC promijenjeni, posebno uz nizak hemoglobin, umor, vrtoglavicu, kratak dah, opadanje kose, obilne menstruacije ili trnjenje ekstremiteta, najbolje je javiti se ljekaru i ciljano provjeriti uzrok.

Česta pitanja

Šta znači MCV u krvnoj slici?

MCV pokazuje prosječnu veličinu crvenih krvnih zrnaca. Nizak MCV znači da su eritrociti manji, što se često vidi kod manjka željeza ili talasemije. Povišen MCV znači da su eritrociti veći, što se može javiti kod manjka vitamina B12 ili folata, bolesti jetre, alkohola, hipotireoze i drugih stanja.

Šta znači MCH?

MCH pokazuje prosječnu količinu hemoglobina u jednom eritrocitu. Nizak MCH često prati manjak željeza i mikrocitnu anemiju. Povišen MCH se obično viđa kada su eritrociti veći, na primjer kod makrocitoze.

Šta znači MCHC?

MCHC pokazuje koncentraciju hemoglobina u eritrocitima. Nizak MCHC može značiti da su eritrociti siromašniji hemoglobinom, što se često vidi kod manjka željeza. Povišen MCHC je rjeđi i ponekad zahtijeva ponavljanje nalaza ili razmaz krvi.

Da li nizak MCV uvijek znači anemiju?

Ne uvijek. Nizak MCV znači da su eritrociti manji, ali anemija se procjenjuje prvenstveno prema hemoglobinu. Osoba može imati nizak MCV i normalan hemoglobin, na primjer kod talasemijskog traita ili ranih promjena.

Da li povišen MCV znači manjak vitamina B12?

Može značiti, ali nije jedini uzrok. Povišen MCV može se javiti kod manjka B12, manjka folata, bolesti jetre, alkohola, hipotireoze, nekih lijekova i poremećaja koštane srži. Potrebni su dodatni nalazi.

Koje nalaze treba uraditi uz abnormalan MCV, MCH ili MCHC?

Najčešće se provjeravaju hemoglobin, RDW, feritin, željezo, TIBC/UIBC, saturacija transferina, CRP, vitamin B12, folna kiselina, jetreni enzimi, bubrežna funkcija, TSH i po potrebi razmaz krvi ili elektroforeza hemoglobina.

Može li se MCV popraviti hranom?

Ako je uzrok manjak željeza, vitamina B12 ili folata, prehrana može pomoći, ali kod izraženog manjka često je potrebna terapija. Ako je uzrok talasemija, bolest jetre, lijekovi ili poremećaj koštane srži, sama hrana neće riješiti problem.