Visok krvni pritisak simptomi – tihi znakovi hipertenzije i kada je stanje opasno

Visok krvni pritisak, odnosno hipertenzija, jedno je od najčešćih hroničnih stanja savremenog čovjeka. Često se naziva “tihi ubica” jer godinama može postojati bez jasnih simptoma, a istovremeno povećava rizik od moždanog udara, srčanog udara, zatajenja srca, oštećenja bubrega, problema s vidom i oštećenja krvnih sudova.

Visok krvni pritisak simptomi

Mnogi ljudi traže odgovor na pitanje: koji su simptomi visokog krvnog pritiska? Iako se ponekad mogu javiti glavobolja, vrtoglavica, zujanje u ušima, lupanje srca, pritisak u glavi, umor ili krvarenje iz nosa, važno je znati da većina osoba s hipertenzijom nema nikakve simptome. Jedini pouzdan način da saznate imate li visok pritisak jeste pravilno mjerenje krvnog pritiska.

Ovaj članak objašnjava šta je visok krvni pritisak, koji simptomi se mogu javiti, koje vrijednosti su opasne, kada treba hitno liječniku, kako pravilno mjeriti pritisak kod kuće i šta možete učiniti da ga držite pod kontrolom.

Sadržaj

Šta je krvni pritisak?

Krvni pritisak je sila kojom krv pritišće zidove krvnih sudova dok srce pumpa krv kroz tijelo. Mjeri se u milimetrima živinog stuba, odnosno mmHg, i zapisuje se kao dvije vrijednosti.

Sistolički pritisak je gornji broj. Pokazuje pritisak u arterijama kada se srce steže i izbacuje krv.
Dijastolički pritisak je donji broj. Pokazuje pritisak u arterijama kada se srce odmara između dva otkucaja.

Na primjer, ako je pritisak 140/90 mmHg, broj 140 je sistolički, a 90 je dijastolički pritisak.

Šta se smatra visokim krvnim pritiskom?

Vrijednosti koje se smatraju visokim mogu se razlikovati prema smjernicama i zemlji. U evropskoj praksi hipertenzija se najčešće definiše kao pritisak u ordinaciji od 140/90 mmHg ili više, potvrđen ponovljenim mjerenjima. Kod kućnog mjerenja granice su često nešto niže, jer je pritisak kod kuće obično manji nego u ordinaciji.

U nekim američkim smjernicama hipertenzija se definiše već od 130/80 mmHg, posebno kod osoba s većim kardiovaskularnim rizikom. Zbog toga je najbolje da se nalaz tumači prema vašem zdravstvenom stanju, dobi, riziku, drugim bolestima i preporuci liječnika.

Okvirna tabela vrijednosti krvnog pritiska

Kategorija	Sistolički pritisak	Dijastolički pritisak
Optimalan pritisak	oko 120 mmHg ili niže	oko 80 mmHg ili niže
Povišen ili graničan pritisak	120–139 mmHg	70–89 mmHg
Hipertenzija u evropskoj praksi	140 mmHg ili više	90 mmHg ili više
Vrlo visok pritisak	180 mmHg ili više	120 mmHg ili više

Jedno povišeno mjerenje ne znači odmah da osoba ima hipertenziju. Pritisak se može privremeno povisiti zbog stresa, bola, kafe, cigareta, fizičkog napora, lošeg sna ili straha od pregleda. Dijagnoza se postavlja na osnovu ponovljenih mjerenja i procjene liječnika.

Visok krvni pritisak simptomi – šta osoba može osjećati?

Najvažnije je znati da visok krvni pritisak najčešće ne daje simptome. Osoba može imati vrijednosti 150/95, 160/100 ili čak više, a da se osjeća potpuno normalno. Upravo zbog toga redovno mjerenje ima ogromnu važnost.

Kada se simptomi ipak jave, mogu uključivati:

glavobolju, posebno u potiljku,
vrtoglavicu ili osjećaj nestabilnosti,
zujanje u ušima,
lupanje srca,
pritisak u glavi,
umor i slabost,
zamućen vid,
nelagodu u grudima,
kratak dah,
krvarenje iz nosa,
nemir ili osjećaj tjeskobe.

Ovi simptomi nisu specifični samo za visok pritisak. Mogu se javiti i kod anksioznosti, migrene, problema s vratnom kičmom, anemije, aritmije, dehidracije, problema s vidom ili drugih stanja. Zato se simptomi ne smiju koristiti kao jedini dokaz hipertenzije.

Zašto visok pritisak često nema simptome?

Organizam se može postepeno navikavati na povišene vrijednosti krvnog pritiska. Ako pritisak raste polako kroz godine, osoba često ne primijeti promjenu. To ne znači da je stanje bezopasno. Povišen pritisak svakodnevno opterećuje srce, krvne sudove, bubrege, mozak i oči.

Problem je što se posljedice hipertenzije često vide tek nakon dužeg vremena, kada nastanu komplikacije kao što su moždani udar, srčani udar, oštećenje bubrega, proširenje srca ili promjene na krvnim sudovima oka.

Glavobolja i visok krvni pritisak

Glavobolja je jedan od simptoma koji ljudi najčešće povezuju s visokim pritiskom. Međutim, blago ili umjereno povišen pritisak često ne izaziva glavobolju. Jaka glavobolja se češće može javiti kod vrlo visokog pritiska ili hipertenzivne krize, posebno ako je praćena mučninom, smetnjama vida, konfuzijom, neurološkim simptomima ili bolom u grudima.

Glavobolja u potiljku može biti povezana s pritiskom, ali i s napetošću mišića vrata, stresom, lošim spavanjem, migrenom ili problemima vratne kičme. Ako se glavobolja javlja uz jako povišen pritisak, potrebno je ozbiljno shvatiti stanje.

Vrtoglavica i visok pritisak

Vrtoglavica se može javiti kod visokog pritiska, ali nije specifičan simptom. Može nastati i kod niskog pritiska, problema s unutrašnjim uhom, anemije, dehidracije, pada šećera, anksioznosti ili nuspojava lijekova.

Ako osoba ima vrtoglavicu uz pritisak viši od 180/120 mmHg, slabost jedne strane tijela, smetnje govora, duple slike, bol u grudima ili otežano disanje, potrebno je odmah potražiti hitnu pomoć.

Zujanje u ušima i pritisak u glavi

Zujanje u ušima, šum, pritisak u glavi ili osjećaj “pune glave” mogu se javiti kod nekih osoba s povišenim pritiskom, ali nisu pouzdani znak hipertenzije. Često se javljaju i kod problema s vratom, stresom, oštećenjem sluha, infekcijom uha, anksioznošću ili umorom.

Ako se ovi simptomi ponavljaju, najbolje je mjeriti pritisak u miru nekoliko dana i javiti se liječniku s zapisanim vrijednostima.

Lupanje srca i visok krvni pritisak

Lupanje srca može se javiti kada je pritisak povišen, ali i kod stresa, aritmije, pojačanog rada štitne žlijezde, anemije, dehidracije, konzumacije kofeina, nikotina ili energetskih pića. Ako se lupanje srca javlja uz bol u grudima, gušenje, nesvjesticu ili pritisak iznad 180/120 mmHg, potreban je hitan pregled.

Krvarenje iz nosa i visok pritisak

Krvarenje iz nosa nije pouzdan znak visokog pritiska, ali se može pojaviti kod izrazito visokih vrijednosti ili kod osoba koje imaju osjetljive krvne sudove nosa. Mnogo češći uzroci krvarenja su suh zrak, iritacija sluznice, infekcija, povreda nosa, lijekovi za razrjeđivanje krvi ili lokalni problemi u nosu.

Ako se krvarenje iz nosa javlja uz vrlo visok pritisak, glavobolju, slabost ili smetnje vida, potreban je medicinski pregled.

Simptomi opasno visokog krvnog pritiska

Vrijednosti oko ili iznad 180/120 mmHg smatraju se vrlo visokim i zahtijevaju oprez. Ako je pritisak toliko visok, prvo treba sjesti, smiriti se i ponoviti mjerenje nakon nekoliko minuta. Ako je pritisak i dalje vrlo visok, treba procijeniti simptome.

Hitno potražite medicinsku pomoć ako visok pritisak prati:

bol ili pritisak u grudima,
otežano disanje,
iznenadna slabost ruke, noge ili jedne strane lica,
utrnulost,
otežan govor,
zamućen vid ili gubitak vida,
jaka glavobolja koja je iznenada nastala,
konfuzija, pospanost ili gubitak svijesti,
jak bol u leđima,
mučnina i povraćanje uz neurološke simptome,
krv u urinu ili naglo smanjenje mokrenja.

Ovo mogu biti znakovi hipertenzivne hitnosti ili oštećenja organa. U takvoj situaciji ne treba čekati da pritisak “sam padne”.

Zašto je visok pritisak opasan?

Kada je krvni pritisak hronično povišen, srce mora raditi jače da bi potiskivalo krv kroz arterije. Krvni sudovi su pod stalnim opterećenjem, a vremenom mogu postati kruti, oštećeni i suženi.

Neliječena hipertenzija povećava rizik od:

moždanog udara,
srčanog udara,
zatajenja srca,
aritmija,
oštećenja bubrega,
oštećenja vida,
aneurizme,
periferne arterijske bolesti,
demencije povezane s oštećenjem krvnih sudova.

Hipertenzija je posebno opasna jer često ne boli. Osoba može godinama imati povišene vrijednosti i tek kasnije osjetiti posljedice.

Najčešći uzroci visokog krvnog pritiska

Kod većine osoba uzrok je kombinacija genetike, životnih navika, dobi i faktora rizika. Takva hipertenzija naziva se primarna ili esencijalna hipertenzija.

Najčešći faktori rizika

porodična sklonost,
starija životna dob,
višak tjelesne težine,
previše soli u ishrani,
nedovoljna fizička aktivnost,
pušenje,
pretjeran unos alkohola,
hronični stres,
loš san,
dijabetes,
povišene masnoće u krvi,
bolesti bubrega.

Sekundarna hipertenzija – kada postoji drugi uzrok

Kod manjeg broja ljudi visok pritisak nastaje zbog druge bolesti ili lijeka. To se naziva sekundarna hipertenzija. Na nju se posebno sumnja ako se pritisak pojavi naglo, ako je vrlo visok, ako se teško kontroliše ili ako se javlja kod mlađe osobe bez jasnih faktora rizika.

Mogući uzroci sekundarne hipertenzije uključuju:

bolesti bubrega,
suženje bubrežnih arterija,
poremećaje nadbubrežne žlijezde,
poremećaje štitne žlijezde,
opstruktivnu apneju u snu,
neke lijekove protiv bolova,
kortikosteroide,
oralne kontraceptive kod nekih žena,
neke dekongestive za nos,
stimulativne supstance i energetska pića.

Kako pravilno izmjeriti krvni pritisak kod kuće?

Nepravilno mjerenje može dati lažno visoke ili lažno niske vrijednosti. Zato je važno mjeriti pritisak na pravilan način.

Pravila pravilnog mjerenja

Ne pijte kafu, ne pušite i ne vježbajte najmanje 30 minuta prije mjerenja.
Ispraznite mokraćni mjehur prije mjerenja.
Sjedite mirno 5 minuta prije mjerenja.
Leđa trebaju biti oslonjena, a stopala ravno na podu.
Ruka treba biti oslonjena u visini srca.
Manžetna treba odgovarati obimu nadlaktice.
Ne pričajte tokom mjerenja.
Uradite dva mjerenja u razmaku od 1 do 2 minute.
Zapišite rezultat, datum, vrijeme i eventualne simptome.

Najbolje je mjeriti pritisak nekoliko dana zaredom, ujutro i navečer, prema dogovoru s liječnikom. Jedna vrijednost nije dovoljna za zaključak.

Zašto je pritisak kod liječnika viši nego kod kuće?

Neke osobe imaju takozvani “efekat bijelog mantila”, što znači da im pritisak poraste u ordinaciji zbog napetosti ili straha. S druge strane, neke osobe imaju normalan pritisak kod liječnika, ali visok kod kuće ili tokom dana. To se naziva maskirana hipertenzija.

Zato su kućna mjerenja i 24-satni holter pritiska vrlo korisni za tačniju procjenu.

Jutarnji visok pritisak

Krvni pritisak prirodno varira tokom dana. Kod mnogih ljudi raste u jutarnjim satima. Međutim, ako su jutarnje vrijednosti stalno visoke, to može povećati rizik za srce i krvne sudove.

Jutarnji skok pritiska može biti povezan s lošom kontrolom hipertenzije, stresom, apnejom u snu, nepravilnim uzimanjem terapije, previše soli u ishrani ili nedovoljno dugim djelovanjem lijekova. Ne treba samostalno mijenjati terapiju, nego zapisati vrijednosti i javiti se liječniku.

Visok pritisak navečer

Pritisak može biti povišen navečer zbog stresa, umora, slane hrane, alkohola, kasne kafe, bolova, manjka sna ili nepravilnog uzimanja lijekova. Ako se visoke večernje vrijednosti ponavljaju, potrebno je procijeniti dnevni ritam pritiska i terapiju.

Visok pritisak i anksioznost

Anksioznost, panika i stres mogu privremeno povisiti krvni pritisak. U napadu panike mogu se javiti lupanje srca, stezanje u grudima, drhtavica, znojenje, osjećaj gušenja i strah. Međutim, ne treba svaku visoku vrijednost pripisati nervozi.

Ako su vrijednosti često povišene i kada ste mirni, potrebno je medicinsko praćenje. Anksioznost može pogoršati mjerenja, ali ne isključuje pravu hipertenziju.

Visok pritisak u trudnoći

Visok pritisak u trudnoći zahtijeva posebnu pažnju. Može biti znak gestacijske hipertenzije ili preeklampsije, posebno ako se javljaju otoci, glavobolja, smetnje vida, bol ispod desnog rebarnog luka, mučnina ili proteini u urinu.

Trudnica s povišenim pritiskom ne treba čekati niti samostalno uzimati lijekove. Potrebno je javiti se ginekologu ili hitnoj službi, naročito ako su vrijednosti visoke ili postoje simptomi.

Visok pritisak kod mladih osoba

Hipertenzija nije samo bolest starijih. Sve češće se javlja i kod mlađih osoba zbog stresa, gojaznosti, sjedilačkog načina života, energetskih pića, loše ishrane, pušenja i nedovoljno sna.

Kod mladih osoba s visokim pritiskom važno je razmotriti i sekundarne uzroke, posebno ako su vrijednosti izrazito visoke ili se teško kontrolišu.

Visok pritisak kod starijih osoba

Kod starijih osoba krvni sudovi postaju krući, pa je često povišen sistolički pritisak, dok dijastolički može biti normalan ili niži. Liječenje mora biti pažljivo, jer prenaglo snižavanje može izazvati vrtoglavicu, padove i slabost.

Ciljne vrijednosti se kod starijih i krhkih osoba određuju individualno, prema općem stanju, lijekovima, riziku od padova i drugim bolestima.

Šta uraditi kada izmjerite visok pritisak?

Ako izmjerite visok pritisak, nemojte odmah paničiti. Prvo procijenite kako se osjećate.

Ako je pritisak povišen, ali nemate opasne simptome

Sjednite i odmorite 5 do 10 minuta.
Ponovite mjerenje pravilnom tehnikom.
Ne pijte dodatnu kafu i ne pušite.
Zapišite vrijednosti.
Ako se visoke vrijednosti ponavljaju, javite se liječniku.

Ako je pritisak 180/120 mmHg ili viši

Ponovite mjerenje nakon nekoliko minuta mirovanja.
Ako je i dalje vrlo visok, obratite se liječniku.
Ako postoje bol u grudima, gušenje, slabost, smetnje govora ili vida, zovite hitnu pomoć.

Ne uzimajte dodatne doze lijekova na svoju ruku, osim ako vam je liječnik ranije dao jasan plan šta uraditi u toj situaciji.

Kako se liječi visok krvni pritisak?

Liječenje zavisi od visine pritiska, ukupnog kardiovaskularnog rizika, godina, drugih bolesti i mogućih oštećenja organa. Kod nekih osoba promjene životnih navika mogu biti dovoljne u početku, dok drugima trebaju lijekovi.

Promjene životnih navika

smanjenje unosa soli,
gubitak viška kilograma,
redovno kretanje,
prestanak pušenja,
smanjenje alkohola,
više povrća, voća, mahunarki, ribe i cjelovitih žitarica,
manje prerađene hrane, suhomesnatih proizvoda i grickalica,
kontrola stresa,
dovoljno sna,
redovno mjerenje pritiska.

Lijekovi za visok pritisak

Ako promjene navika nisu dovoljne ili je rizik visok, liječnik može propisati lijekove. Najčešće grupe lijekova uključuju ACE inhibitore, sartane, blokatore kalcijskih kanala, diuretike, beta blokatore i druge lijekove, zavisno od stanja pacijenta.

Lijekove ne treba prekidati kada se pritisak normalizuje. Normalan pritisak često znači da terapija djeluje, a ne da je bolest nestala. Prekid terapije bez dogovora s liječnikom može dovesti do ponovnog rasta pritiska.

Šta prirodno pomaže kod visokog pritiska?

Prirodne mjere mogu značajno pomoći, ali ne smiju zamijeniti terapiju kada je ona potrebna. Najbolje dokazane mjere su promjene ishrane, kretanje, mršavljenje, smanjenje soli, prestanak pušenja i kontrola alkohola.

Najvažnije prirodne mjere

Smanjite so: manje dosoljavanja i manje prerađene hrane.
Krećite se redovno: brzo hodanje, bicikl, plivanje ili lagana aktivnost većinu dana u sedmici.
Smanjite tjelesnu težinu: čak i manji gubitak kilograma može pomoći.
Jedite više kalijem bogate hrane: povrće, voće i mahunarke, osim ako imate bolest bubrega ili zabranu liječnika.
Ograničite alkohol: alkohol može povisiti pritisak i smanjiti djelovanje lijekova.
Spavajte dovoljno: loš san i apneja u snu mogu pogoršati hipertenziju.

Biljni čajevi i dodaci prehrani mogu imati interakcije s lijekovima. Zato ih ne treba uvoditi bez savjeta liječnika ili farmaceuta ako već koristite terapiju za pritisak.

Hrana koju treba ograničiti kod visokog pritiska

suhomesnati proizvodi,
slan sir i jako slana hrana,
grickalice, čips i štapići,
gotove supe i instant jela,
konzervirana hrana s puno soli,
brza hrana,
previše kafe kod osjetljivih osoba,
energetska pića,
pretjeran alkohol.

Najčešće greške kod visokog pritiska

Mjeriti pritisak odmah nakon kafe, cigarete ili fizičkog napora.
Zaključiti da je pritisak normalan jer nema simptoma.
Prekidati terapiju čim se vrijednosti poprave.
Uzimati dodatne tablete bez dogovora s liječnikom.
Mjeriti pritisak deset puta zaredom i stvarati dodatnu paniku.
Koristiti premalu ili preveliku manžetnu.
Ignorisati jutarnje i večernje visoke vrijednosti.
Oslanjati se samo na bijeli luk, limun, čajeve ili suplemente.

Kada se javiti liječniku?

Liječniku se treba javiti ako:

više puta izmjerite pritisak 140/90 mmHg ili više,
kućna mjerenja često prelaze preporučene vrijednosti,
imate glavobolje, vrtoglavice, lupanje srca ili zamućen vid,
pritisak teško pada uprkos terapiji,
imate nuspojave lijekova,
imate dijabetes, bolest bubrega ili srčanu bolest,
ste trudni i imate povišen pritisak,
imate pritisak 180/120 mmHg ili viši, posebno uz simptome.

Najčešća pitanja o simptomima visokog krvnog pritiska

Da li visok pritisak uvijek ima simptome?

Ne. Visok krvni pritisak najčešće nema simptome. Mnogi ljudi ga otkriju slučajno tokom rutinskog mjerenja.

Koji je najčešći simptom visokog pritiska?

Ne postoji jedan pouzdan simptom. Neki ljudi imaju glavobolju, vrtoglavicu, zujanje u ušima ili pritisak u glavi, ali mnogi nemaju nikakve tegobe.

Da li pritisak 150/90 zahtijeva liječnika?

Ako se vrijednost 150/90 ponavlja, potrebno je javiti se liječniku radi procjene. Jedno mjerenje nakon stresa ili napora ne mora značiti dijagnozu, ali ponovljene visoke vrijednosti ne treba ignorisati.

Da li je pritisak 180/120 hitno stanje?

Može biti. Ako je pritisak 180/120 mmHg ili viši, treba ponoviti mjerenje nakon mirovanja. Ako postoje bol u grudima, otežano disanje, slabost, smetnje govora, vida ili utrnulost, potrebna je hitna pomoć.

Može li visok pritisak izazvati bol u grudima?

Vrlo visok pritisak može opteretiti srce i biti povezan s bolom u grudima. Bol u grudima uvijek treba shvatiti ozbiljno, posebno ako se širi u ruku, vilicu ili leđa, ili je praćen znojenjem i gušenjem.

Može li stres izazvati visok pritisak?

Stres može privremeno povisiti pritisak. Međutim, ako su vrijednosti često povišene i u miru, potrebno je razmotriti pravu hipertenziju.

Da li kafa podiže pritisak?

Kafa može privremeno povisiti pritisak kod osjetljivih osoba. Ako primijetite da vam pritisak raste nakon kafe, smanjite količinu i razgovarajte s liječnikom.

Može li se visok pritisak izliječiti?

Kod nekih osoba se pritisak može značajno popraviti promjenom navika, gubitkom kilograma i liječenjem uzroka. Kod mnogih je potrebna dugoročna kontrola, uz redovno mjerenje i terapiju.

Zaključak

Visok krvni pritisak je opasno stanje upravo zato što često nema simptome. Glavobolja, vrtoglavica, zujanje u ušima, lupanje srca i pritisak u glavi mogu se javiti, ali nisu pouzdani znakovi hipertenzije. Jedini siguran način da znate kakav vam je pritisak jeste pravilno mjerenje.

Ponovljene vrijednosti oko ili iznad 140/90 mmHg u evropskoj praksi zahtijevaju procjenu liječnika, dok se kod osoba s većim rizikom pažnja obraća i na niže vrijednosti. Pritisak oko ili iznad 180/120 mmHg uz bol u grudima, otežano disanje, slabost, utrnulost, smetnje govora ili vida predstavlja hitno stanje.

Hipertenzija se može uspješno kontrolisati. Najvažnije je redovno mjeriti pritisak, smanjiti so, kretati se, prestati pušiti, kontrolisati težinu, uzimati terapiju kako je propisana i ne čekati simptome da bi se reagovalo.