Bol u peti – najčešći uzroci, jutarnja bol, liječenje i kada treba liječniku

Bol u peti jedan je od najčešćih problema stopala i može značajno otežati hodanje, stajanje, rad, sport i svakodnevne aktivnosti. Kod nekih osoba javlja se kao oštra bol pri prvim jutarnjim koracima, kod drugih kao pečenje, probadanje, zatezanje ili duboka bol nakon dužeg stajanja. Iako se često pretpostavlja da je uzrok “petni trn”, bol u peti zapravo može imati više različitih uzroka.

Bol u peti – Info

Najčešći uzrok bola ispod pete je plantarni fascitis, odnosno iritacija i preopterećenje plantarne fascije – čvrste vezivne trake koja se proteže od petne kosti prema prstima. Međutim, bol u peti može nastati i zbog problema s Ahilovom tetivom, burzitisa, stres frakture petne kosti, upale masnog jastučića pete, uklještenja živca, reumatskih bolesti, gihta ili nepravilne obuće.

U ovom stručnom vodiču objašnjavamo šta može značiti bol u peti, kako razlikovati najčešće uzroke, kada se može pokušati s kućnim mjerama, koje terapije pomažu i kada je neophodno potražiti liječnički pregled.

Sadržaj

Šta je bol u peti?

Bol u peti nije dijagnoza, nego simptom. Peta je kompleksan dio stopala koji trpi veliko opterećenje pri hodu, trčanju i stajanju. Svaki korak prenosi silu kroz petnu kost, fasciju, tetive, ligamente, masno tkivo, zglobove i nerve. Kada jedan od tih dijelova bude preopterećen, upaljen, oštećen ili nadražen, može se javiti bol.

Bol može biti:

ispod pete, najčešće kod plantarnog fascitisa,
iza pete, često kod problema s Ahilovom tetivom,
sa strane pete, kod iritacije živaca, ligamenata ili zglobova,
duboko u peti, kod stres frakture ili jače kontuzije,
pekuća ili trnjava, kod nervnog uzroka bola.

Najčešći uzroci bola u peti

1. Plantarni fascitis

Plantarni fascitis najčešći je uzrok bola ispod pete. Nastaje kada se plantarna fascija, čvrsta vezivna struktura na donjoj strani stopala, preoptereti i postane bolna. Bol se obično javlja na unutrašnjoj strani donjeg dijela pete i često je najizraženija ujutro pri ustajanju iz kreveta.

Tipični simptomi plantarnog fascitisa uključuju:

oštru bol ispod pete,
bol pri prvim jutarnjim koracima,
bol nakon dužeg sjedenja pa ustajanja,
poboljšanje nakon nekoliko minuta hodanja,
pogoršanje nakon dugog stajanja ili hodanja,
osjetljivost na pritisak u donjem unutrašnjem dijelu pete.

Plantarni fascitis se često javlja kod osoba koje dugo stoje, trče, imaju višak kilograma, nose lošu obuću, imaju spuštena stopala, visok svod stopala ili skraćene mišiće lista i Ahilovu tetivu.

2. Petni trn

Petni trn je koštani izdanak na petnoj kosti koji se može vidjeti na rendgenskom snimku. Često se povezuje s bolom u peti, ali nije uvijek pravi uzrok bola. Mnoge osobe imaju petni trn, a nemaju nikakve simptome.

Bol koji ljudi pripisuju petnom trnu često zapravo dolazi od plantarne fascije i okolnih mekih tkiva. Zbog toga liječenje obično nije usmjereno samo na “trn”, nego na smanjenje opterećenja, istezanje, obuću, uloške i rehabilitaciju.

3. Ahilova tendinopatija

Bol iza pete često je povezana s Ahilovom tetivom. Ahilova tetiva spaja mišiće lista s petnom kosti i ima važnu ulogu pri hodu, trčanju, skakanju i penjanju uz stepenice.

Simptomi problema s Ahilovom tetivom mogu uključivati:

bol iza pete ili iznad pete,
jutarnju ukočenost u zadnjem dijelu stopala,
bol pri trčanju ili penjanju,
zadebljanje tetive,
osjetljivost na dodir,
pogoršanje nakon naglog povećanja aktivnosti.

Posebno treba biti oprezan ako se javi iznenadan jak bol, osjećaj pucanja ili nemogućnost stajanja na prstima, jer to može ukazivati na ozbiljniju povredu tetive.

4. Burzitis pete

Burzitis je upala male sluzne vrećice koja smanjuje trenje između tkiva. U području pete može se javiti bol iza pete ili ispod nje, često uz osjetljivost, otok i nelagodu pri nošenju cipela.

Retrocalcanealni burzitis, odnosno burzitis između Ahilove tetive i petne kosti, često izaziva bol iza pete, posebno kod obuće koja pritiska taj dio.

5. Stres fraktura petne kosti

Stres fraktura je mala pukotina u kosti koja nastaje zbog ponavljanog opterećenja. Kod pete se može javiti kod trkača, vojnika, osoba koje naglo povećaju fizičku aktivnost ili kod ljudi s oslabljenim kostima.

Na stres frakturu treba posumnjati ako je bol duboka, pojačava se pri opterećenju, ne prolazi odmorom i peta je bolna na stiskanje sa strana. U tom slučaju potrebno je medicinsko ispitivanje, a ponekad rendgen, ultrazvuk, CT ili MRI.

6. Upala masnog jastučića pete

Donji dio pete ima prirodni masni jastučić koji amortizuje udarce pri hodu. S godinama, preopterećenjem ili nakon trauma taj jastučić može izgubiti elastičnost i zaštitnu funkciju.

Bol kod ovog problema često je centralno ispod pete, kao osjećaj da hodate “direktno po kosti”. Obično se pogoršava na tvrdim podlogama i pri hodu bosih nogu.

7. Tarsal tunnel sindrom i uklještenje živca

Ako je bol u peti praćena pečenjem, trnjenjem, žarenjem ili širenjem prema tabanu, uzrok može biti iritacija ili uklještenje živca. Jedan od takvih problema je tarsal tunnel sindrom.

Nervna bol se često razlikuje od mehaničke boli jer može peći, sijevati, žariti ili se širiti. Takve simptome treba ozbiljno shvatiti, posebno kod osoba s dijabetesom ili problemima cirkulacije.

8. Severova bolest kod djece i adolescenata

Kod djece i tinejdžera koji se bave sportom bol u peti može biti povezana sa rastom i preopterećenjem zone rasta petne kosti. Ovo stanje se naziva Severova bolest ili calcaneal apophysitis.

Najčešće se javlja kod aktivne djece, posebno tokom perioda rasta. Bol se pogoršava pri trčanju, skakanju i sportskim aktivnostima, a obično se smanjuje odmorom.

9. Giht i upalne bolesti zglobova

Rjeđe, bol u peti može biti povezana s gihtom, reumatoidnim artritisom, psorijatičnim artritisom ili drugim upalnim bolestima. Tada bol može biti praćena otokom, crvenilom, toplinom, jutarnjom ukočenošću i bolovima u drugim zglobovima.

Kako prepoznati uzrok bola prema mjestu boli?

Mjesto bola često daje važan trag:

Bol ispod pete: najčešće plantarni fascitis, petni trn, masni jastučić pete ili kontuzija.
Bol iza pete: Ahilova tendinopatija, burzitis ili pritisak obuće.
Bol sa unutrašnje strane pete: plantarni fascitis ili iritacija živca.
Bol sa vanjske strane pete: problem s ligamentima, tetivama ili zglobovima stopala.
Duboka bol u peti: moguća stres fraktura, trauma ili problem s kosti.
Pečenje i trnjenje: mogući nervni uzrok.

Bol u peti ujutro

Bol u peti ujutro, posebno pri prvim koracima nakon ustajanja, vrlo je tipična za plantarni fascitis. Tokom noći stopalo miruje, plantarna fascija se skraćuje i zateže, pa prvi koraci mogu izazvati oštar bol.

Nakon nekoliko minuta hodanja bol se može smanjiti, ali se često vraća nakon dužeg stajanja, hodanja ili sjedenja.

Bol u peti nakon trčanja

Bol nakon trčanja može biti posljedica preopterećenja plantarne fascije, Ahilove tetive ili petne kosti. Često se javlja kada osoba naglo poveća kilometražu, promijeni obuću, trči po tvrdoj podlozi ili nema dovoljno oporavka.

Ako se bol javlja samo nakon aktivnosti i nestaje odmorom, često je riječ o početnom preopterećenju. Ako bol traje i tokom hodanja, javlja se u mirovanju ili se pogoršava iz dana u dan, potreban je pregled.

Bol u peti pri hodanju

Bol pri hodanju može biti blaga i prolazna, ali može ukazivati i na ozbiljniji problem ako se pogoršava. Kod plantarnog fascitisa bol se često smanji nakon zagrijavanja, dok kod stres frakture može postajati sve jača što se duže hoda.

Ako zbog bola počnete šepati, mijenjati način hoda ili izbjegavati oslanjanje na stopalo, važno je otkriti uzrok prije nego što nastanu dodatni problemi s koljenom, kukom ili leđima.

Faktori rizika za bol u peti

Bol u peti češće se javlja kod osoba koje imaju jedan ili više sljedećih faktora:

dugo stajanje na poslu,
trčanje ili sport s ponavljanim opterećenjem,
naglo povećanje fizičke aktivnosti,
višak tjelesne težine,
ravna stopala ili visok svod stopala,
skraćeni mišići lista,
neadekvatna obuća,
hodanje bosih nogu po tvrdoj podlozi,
starija životna dob,
dijabetes, reumatske bolesti ili poremećaji cirkulacije.

Kada bol u peti nije bezazlena?

Većina bolova u peti nije hitno stanje, ali postoje situacije kada treba potražiti liječničku pomoć.

Liječniku se treba javiti ako:

bol je jaka i sprečava normalno hodanje,
bol se pogoršava ili se stalno vraća,
bol ne prolazi nakon 2 sedmice kućnog liječenja,
ne možete stati na petu,
peta je otečena, crvena ili topla,
bol je nastala nakon pada ili povrede,
imate trnjenje, pečenje ili gubitak osjeta,
imate dijabetes i bol u stopalu,
imate temperaturu, ranu na stopalu ili znakove infekcije,
bol se javlja noću ili u mirovanju bez jasnog razloga.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnoza bola u peti najčešće počinje razgovorom i kliničkim pregledom. Liječnik ili fizijatar će pitati kada se bol javlja, gdje je najjača, da li je povezana s jutarnjim koracima, sportom, obućom, povredom ili dugim stajanjem.

Pregled može uključivati:

palpaciju bolnog mjesta,
procjenu hoda,
pregled svoda stopala,
testiranje Ahilove tetive,
procjenu pokretljivosti skočnog zgloba,
neurološki pregled kod trnjenja ili pečenja,
pregled obuće i opterećenja stopala.

Rendgen nije uvijek potreban kod tipičnog plantarnog fascitisa, ali može biti koristan kod sumnje na prijelom, petni trn, artritis ili druge koštane promjene. Ultrazvuk ili MRI mogu se koristiti kod dugotrajnih tegoba, sumnje na puknuće fascije, stres frakturu ili problem s tetivama.

Liječenje bola u peti

Liječenje zavisi od uzroka. Kod najčešćih uzroka, posebno plantarnog fascitisa, liječenje obično počinje konzervativno i traje nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci.

1. Smanjenje opterećenja

Prvi korak je smanjiti aktivnosti koje pogoršavaju bol. To ne znači potpuno mirovanje, nego pametno prilagođavanje opterećenja.

Preporučuje se:

izbjegavati dugo stajanje ako pogoršava bol,
privremeno smanjiti trčanje i skakanje,
preći na aktivnosti s manjim opterećenjem, poput bicikla ili plivanja,
ne hodati bosi po tvrdim podlogama,
postepeno se vraćati aktivnosti kada se bol smanji.

2. Led i lokalno hlađenje

Led može pomoći kod bola i iritacije, posebno nakon aktivnosti. Može se koristiti hladan oblog 10 do 15 minuta, nekoliko puta dnevno. Led ne treba stavljati direktno na kožu.

Kod plantarnog fascitisa često se preporučuje i lagano valjanje stopala preko hladne boce, ali bez agresivnog pritiska.

3. Istezanje plantarne fascije

Istezanje plantarne fascije može pomoći kod jutarnje boli. Jednostavna vježba je povući prste stopala prema sebi dok se ne osjeti zatezanje na donjoj strani stopala. Položaj se zadrži 20 do 30 sekundi i ponovi nekoliko puta.

Najbolje je raditi istezanje prije prvog ustajanja iz kreveta i tokom dana.

4. Istezanje mišića lista i Ahilove tetive

Skraćeni mišići lista i zategnuta Ahilova tetiva mogu povećati opterećenje na petu i plantarnu fasciju. Zato je istezanje lista važan dio liječenja.

Jedna od najčešćih vježbi je oslonac rukama o zid, bolna noga iza, peta na podu, koljeno ispruženo, a tijelo se lagano naginje naprijed dok se ne osjeti zatezanje u listu.

5. Odgovarajuća obuća

Obuća ima veliku ulogu u oporavku. Osobe s bolom u peti često se osjećaju bolje u obući koja ima dobru potporu svoda, mekši oslonac pete i stabilan đon.

Treba izbjegavati:

potpuno ravne papuče bez potpore,
tanke sandale,
istrošenu sportsku obuću,
hodanje bosi po pločicama i betonu,
cipele koje pritiskaju zadnji dio pete.

6. Ulošci i petni jastučići

Ulošci, petni jastučići i ortoze mogu smanjiti opterećenje bolnog područja. Nekim osobama pomažu gotovi ulošci, dok drugima trebaju individualno izrađeni ortopedski ulošci.

Ulošci su posebno korisni ako postoji spušteno stopalo, visok svod, nepravilno opterećenje stopala ili bol pri dugom stajanju.

7. Fizikalna terapija

Fizikalna terapija može uključivati istezanje, jačanje mišića stopala i lista, manualnu terapiju, edukaciju o opterećenju, korekciju hoda i vježbe stabilnosti.

Kod dugotrajnog bola cilj nije samo smanjiti simptom, nego vratiti funkciju stopala i spriječiti ponavljanje problema.

8. Lijekovi protiv bolova

Kratkotrajno se mogu koristiti lijekovi protiv bolova ili nesteroidni protuupalni lijekovi, ako ih osoba smije uzimati. Oprez je potreban kod osoba koje imaju gastritis, čir, bolest bubrega, povišen pritisak, srčane bolesti, koriste lijekove za razrjeđivanje krvi ili imaju druge hronične bolesti.

Lijekovi mogu pomoći kod bola, ali ne rješavaju mehanički uzrok ako je problem preopterećenje, loša obuća ili skraćena fascija.

9. Noćne udlage

Noćne udlage drže stopalo u položaju koji smanjuje skraćivanje plantarne fascije i Ahilove tetive tokom spavanja. Mogu biti korisne kod osoba koje imaju izraženu jutarnju bol.

10. Injekcije kortikosteroida

Kod tvrdokornih slučajeva liječnik može razmotriti injekciju kortikosteroida. One mogu smanjiti bol kratkoročno, ali se ne smiju koristiti nekontrolisano jer mogu povećati rizik od oštećenja plantarne fascije ili masnog jastučića pete.

Odluku o injekciji treba donijeti nakon pregleda i procjene koristi i rizika.

11. Terapija udarnim valom

Ekstrakorporalna terapija udarnim valom može biti opcija kod hroničnog plantarnog fascitisa koji ne reaguje na standardno liječenje. Najčešće se razmatra nakon nekoliko mjeseci tegoba i neuspjeha konzervativnih mjera.

12. Operacija

Operacija je rijetko potrebna. Razmatra se samo kod dugotrajnih, teških slučajeva koji ne reaguju na konzervativno liječenje. Većina osoba s bolom u peti poboljša se bez operacije.

Vježbe kod bola u peti

Vježbe treba raditi pažljivo i bez forsiranja. Ako vježba pojačava bol, treba je prilagoditi ili prekinuti.

Vježba 1: Istezanje plantarne fascije

Sjednite i prebacite bolno stopalo preko druge noge.
Rukom povucite prste stopala prema sebi.
Trebate osjetiti zatezanje na donjoj strani stopala.
Zadržite 20 do 30 sekundi.
Ponovite 3 do 5 puta.

Vježba 2: Istezanje lista uz zid

Stanite ispred zida.
Bolnu nogu postavite iza sebe.
Peta treba ostati na podu.
Lagano se nagnite prema zidu.
Zadržite 30 sekundi i ponovite nekoliko puta.

Vježba 3: Valjanje stopala

Stopalom lagano valjajte lopticu ili bocu ispod tabana.
Pokret treba biti ugodan, bez jakog bola.
Radite 2 do 5 minuta.

Vježba 4: Podizanje na prste

Stanite uz oslonac.
Polako se podignite na prste.
Polako se spustite nazad.
Radite kontrolisano, bez naglih pokreta.

Kod problema s Ahilovom tetivom vježbe jačanja treba raditi oprezno i najbolje uz savjet fizioterapeuta.

Šta ne treba raditi kod bola u peti?

Ne ignorisati bol sedmicama ili mjesecima.
Ne hodati bosi po tvrdoj podlozi ako to pogoršava bol.
Ne nastavljati trčanje kroz bol.
Ne koristiti tvrde masaže ako postoji sumnja na frakturu.
Ne oslanjati se samo na tablete protiv bolova.
Ne koristiti injekcije bez jasne indikacije.
Ne kupovati uloške nasumično ako bol traje i pogoršava se.

Koliko traje oporavak?

Oporavak zavisi od uzroka, trajanja tegoba i toga koliko se dosljedno provode mjere liječenja. Kod blažeg preopterećenja bol se može smiriti za nekoliko dana do nekoliko sedmica. Kod plantarnog fascitisa oporavak često traje više sedmica ili mjeseci.

Što se ranije započne s pravim mjerama, veća je šansa za brži oporavak. Dugotrajno ignorisanje bola može produžiti oporavak i dovesti do hroničnog problema.

Prevencija bola u peti

Bol u peti se ne može uvijek spriječiti, ali se rizik može smanjiti.

Nosite obuću s dobrom potporom.
Postepeno povećavajte fizičku aktivnost.
Redovno istežite listove i stopala.
Izbjegavajte dugo hodanje bosi po tvrdoj podlozi.
Zamijenite istrošenu sportsku obuću.
Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
Pravite pauze ako dugo stojite na poslu.
Ne ignorišite rane znakove bola.

Najčešća pitanja o bolu u peti

Šta je najčešći uzrok bola u peti?

Najčešći uzrok bola ispod pete je plantarni fascitis. Bol se obično javlja pri prvim jutarnjim koracima i nakon dužeg stajanja ili hodanja.

Da li petni trn uvijek boli?

Ne. Petni trn može biti prisutan na rendgenu, a da osoba nema bol. Bol je često povezana s plantarnom fascijom i okolnim tkivima, a ne samo s koštanim izdankom.

Da li treba mirovati kod bola u peti?

Potpuno mirovanje obično nije potrebno, ali treba smanjiti aktivnosti koje pogoršavaju bol. Najbolji pristup je kontrolisano opterećenje, odgovarajuća obuća i vježbe.

Da li led pomaže kod bola u peti?

Led može pomoći kod bola i iritacije, posebno nakon aktivnosti. Treba ga koristiti kratko i ne stavljati direktno na kožu.

Da li su ulošci korisni?

Ulošci mogu biti korisni ako smanjuju opterećenje bolnog dijela pete i poboljšavaju položaj stopala. Nisu svi ulošci jednako dobri za svaku osobu.

Kada treba slikati petu?

Snimanje se razmatra ako je bol nastala nakon povrede, ako postoji sumnja na frakturu, ako bol traje dugo ili ako simptomi nisu tipični za plantarni fascitis.

Može li bol u peti proći sama?

Blagi bol može proći uz odmor, obuću i istezanje. Međutim, ako se bol ponavlja, traje ili se pogoršava, bolje je potražiti stručni savjet.

Da li bol u peti može biti od kičme?

Rjeđe, bol u peti može biti povezana s nervima i problemima u leđima, posebno ako je praćena trnjenjem, žarenjem, slabošću ili bolom koji se širi niz nogu.

Zaključak

Bol u peti može imati više uzroka, ali najčešći je plantarni fascitis. Tipično se javlja kao oštra bol ispod pete, naročito pri prvim jutarnjim koracima. Ipak, bol iza pete može ukazivati na problem s Ahilovom tetivom, dok duboka bol nakon opterećenja može zahtijevati isključenje stres frakture.

Liječenje najčešće počinje konzervativno: smanjenje opterećenja, led, istezanje plantarne fascije i lista, odgovarajuća obuća, ulošci i fizikalna terapija. Većina slučajeva ne zahtijeva operaciju, ali oporavak može trajati sedmicama ili mjesecima.

Ako je bol jaka, traje duže, pogoršava se, javlja se nakon povrede, prati je otok, crvenilo, trnjenje ili imate dijabetes, potrebno je obratiti se liječniku. Pravovremena dijagnoza i pravilno liječenje mogu spriječiti hronični bol i dugotrajan oporavak.