Flasteri protiv bolova – vrste, djelovanje, nuspojave i kako ih sigurno koristiti

Share

Flasteri protiv bolova sve su popularniji oblik lokalne terapije za bolove u leđima, vratu, ramenima, koljenima, zglobovima i mišićima. Koriste se jer su praktični, lako se postavljaju, djeluju na određeno područje i često imaju manje sistemskih nuspojava nego tablete protiv bolova. Ipak, nisu svi flasteri isti i ne djeluju na isti način.

Flasteri protiv bolova Info

Flasteri protiv bolova Info

Neki flasteri sadrže lijekove protiv upale, poput diklofenaka. Drugi sadrže lidokain, koji smanjuje bol blokiranjem nervnih signala. Postoje i flasteri s kapsaicinom, toplotni flasteri koji griju bolno područje, kao i jaki opioidni flasteri koji se koriste samo kod ozbiljne hronične boli i isključivo po preporuci liječnika.

U ovom stručnom vodiču objašnjavamo šta su flasteri protiv bolova, koje vrste postoje, kako djeluju, kada mogu pomoći, kako se pravilno koriste, koje nuspojave mogu izazvati i kada se obavezno treba obratiti liječniku.

Sadržaj

Šta su flasteri protiv bolova?

Flasteri protiv bolova su preparati koji se lijepe na kožu kako bi djelovali lokalno ili sistemski. Kod većine flastera cilj je da aktivni sastojak djeluje direktno na bolno područje ispod kože, dok kod transdermalnih opioidnih flastera lijek ulazi u krvotok i djeluje na cijeli organizam.

U svakodnevnoj upotrebi ljudi pod pojmom “flasteri protiv bolova” najčešće misle na:

  • flastere za bolove u leđima,
  • flastere za vrat i ramena,
  • flastere za koljeno i zglobove,
  • flastere za mišiće nakon napora,
  • toplotne flastere,
  • flastere s diklofenakom ili drugim protuupalnim sastojcima,
  • lidokainske flastere za neuralgiju i lokaliziranu nervnu bol,
  • kapsaicinske flastere za određene oblike neuropatske boli.

Važno je znati da izbor flastera zavisi od vrste bola. Nije isti flaster najbolji za istegnuće mišića, bol od artritisa, išijas, neuropatiju, bol nakon herpesa zostera ili hroničnu jaku bol.

Kako djeluju flasteri protiv bolova?

Djelovanje zavisi od vrste flastera i aktivnog sastojka.

1. Lokalno protuupalno djelovanje

Flasteri s nesteroidnim protuupalnim lijekovima, poput diklofenaka, djeluju tako što smanjuju lokalnu upalu i bol. Najčešće se koriste kod uganuća, istegnuća, sportskih povreda, bolova u mišićima i zglobovima.

2. Lokalno umrtvljivanje bolnog područja

Lidokainski flasteri djeluju kao lokalni anestetik. Oni smanjuju provođenje bolnih signala kroz površinske nerve. Najčešće se koriste kod lokalizirane neuropatske boli, posebno nakon herpes zostera, poznate kao postherpetična neuralgija.

3. Osjećaj topline ili hlađenja

Neki flasteri djeluju tako što stvaraju osjećaj topline, hlađenja ili blagog peckanja. Taj efekat može privremeno “odvući pažnju” nervnog sistema od dublje boli i opustiti napete mišiće.

4. Sistemsko djelovanje kroz krvotok

Opioidni flasteri, poput fentanila ili buprenorfina, nisu obični flasteri za bolove u leđima ili mišićima. Oni polako otpuštaju snažan lijek u krvotok i koriste se kod umjerene do jake hronične boli, najčešće kada druge terapije nisu dovoljne. Ovakvi flasteri zahtijevaju strogi liječnički nadzor.

Vrste flastera protiv bolova

1. Toplotni flasteri protiv bolova

Toplotni flasteri ne sadrže uvijek lijek. Njihova glavna funkcija je da zagrijavaju bolno područje. Toplota može pomoći kod ukočenih mišića, napetosti u leđima, bolova u vratu i blagih mišićnih tegoba.

Toplota može poboljšati lokalnu cirkulaciju, smanjiti ukočenost i opustiti mišiće. Zbog toga se često koriste kod:

  • bolova u donjem dijelu leđa,
  • ukočenog vrata,
  • napetih ramena,
  • mišićne boli nakon napora,
  • menstrualnih grčeva, ako je proizvod namijenjen za tu svrhu.

Toplotni flasteri nisu najbolji izbor kod svježe povrede s otokom, crvenilom i upalom. U prvim satima nakon uganuća ili udarca obično se češće preporučuje hladan oblog, a ne grijanje.

2. Flasteri s diklofenakom i drugim NSAID lijekovima

NSAID flasteri sadrže nesteroidne protuupalne lijekove. Najpoznatiji sastojak u ovoj grupi je diklofenak. Ovi flasteri mogu pomoći kod lokalne upale i bola u mišićima, tetivama, ligamentima i zglobovima.

Najčešće se koriste kod:

  • uganuća,
  • istegnuća,
  • sportskih povreda,
  • bolova u zglobovima,
  • bolova u koljenu,
  • bolova u ramenu,
  • bolova nakon prenaprezanja.

Prednost lokalnih NSAID flastera je što lijek djeluje prvenstveno na mjestu primjene, pa je sistemska izloženost često manja nego kod tableta. Ipak, to ne znači da su potpuno bez rizika. Kod osjetljivih osoba i dalje mogu postojati nuspojave, posebno ako se koriste dugo, na velikoj površini ili uz druge protuupalne lijekove.

3. Lidokainski flasteri

Lidokainski flasteri koriste se za smanjenje lokalizirane boli, posebno kada je bol povezana s površinskim nervima. Najpoznatija primjena je kod postherpetične neuralgije, odnosno bola koji može ostati nakon herpes zostera.

Lidokain djeluje tako što smanjuje provođenje bolnih impulsa kroz nerve. Ovi flasteri se ne koriste za svaku vrstu bola. Kod dubokog bola u kuku, disku, kičmi ili velikim zglobovima efekat može biti ograničen jer lidokain djeluje uglavnom lokalno i površinski.

4. Kapsaicinski flasteri

Kapsaicin je sastojak ljutih paprika. U medicini se koristi za određene vrste neuropatske boli. Kapsaicinski flasteri i kreme mogu izazvati osjećaj pečenja ili topline na koži, ali dugoročno mogu smanjiti osjetljivost bolnih nervnih završetaka.

Jači kapsaicinski flasteri, poput 8% kapsaicina, obično se primjenjuju u zdravstvenoj ustanovi ili uz stručni nadzor. Nisu namijenjeni za samostalno eksperimentisanje kod kuće.

5. Biljni i “prirodni” flasteri

Na tržištu postoje flasteri koji sadrže mentol, kamfor, eukaliptus, eterična ulja, ekstrakte biljaka ili kombinacije sastojaka koji hlade, griju ili nadražuju kožu. Oni mogu pružiti privremeno olakšanje kod blažih bolova, ali njihovo djelovanje zavisi od sastava i kvaliteta proizvoda.

Prirodni sastojci nisu automatski sigurni za svakoga. Eterična ulja, mentol i kamfor mogu izazvati iritaciju kože, alergijsku reakciju ili peckanje, posebno kod djece, trudnica i osoba s osjetljivom kožom.

6. Opioidni flasteri

Opioidni flasteri, poput fentanila i buprenorfina, koriste se za jaku hroničnu bol i nikada se ne smiju koristiti bez liječničkog recepta. To nisu flasteri za običan bol u leđima nakon sjedenja, blago istegnuće ili bol u mišićima.

Oni mogu izazvati ozbiljne nuspojave, uključujući pospanost, usporeno disanje, zavisnost, predoziranje i smrt ako se koriste nepravilno. Posebno su opasni ako se izlože toploti, ako se stave u većem broju, ako se prerežu ili ako ih slučajno zalijepi dijete.

Kada flasteri protiv bolova mogu pomoći?

Flasteri mogu biti korisni kada je bol lokalizirana, odnosno kada se jasno zna gdje boli. Najbolje djeluju kod površinskih i ograničenih bolnih područja.

Mogu pomoći kod:

  • bolova u mišićima nakon fizičkog napora,
  • ukočenog vrata,
  • bolova u donjem dijelu leđa,
  • lakših uganuća i istegnuća,
  • bolova u koljenu ili ramenu,
  • lokalne upale tetiva i ligamenata,
  • postherpetične neuralgije, ako je riječ o lidokainskim flasterima,
  • određenih oblika neuropatske boli, ako je terapiju preporučio liječnik.

Kada flasteri nisu dovoljni?

Flasteri protiv bolova nisu rješenje za svaku bol. Ako je uzrok bola ozbiljan, flaster može samo privremeno prikriti simptome.

Flaster nije dovoljan ako postoji:

  • jaka bol nakon pada ili povrede,
  • sumnja na prijelom,
  • veliki otok zgloba,
  • crvenilo, toplina i jaka bol u zglobu,
  • bol koji se širi niz nogu uz trnjenje ili slabost,
  • gubitak kontrole mokrenja ili stolice,
  • bol u grudima,
  • povišena temperatura uz bol u leđima,
  • bol koja traje duže od nekoliko dana bez poboljšanja.

Kako pravilno koristiti flaster protiv bolova?

Pravilna primjena je važna za djelovanje i sigurnost.

Osnovna pravila primjene

  • Flaster se stavlja na čistu i suhu kožu.
  • Koža ne smije biti oštećena, izgrebana, upaljena ili inficirana.
  • Ne stavljati flaster na otvorene rane.
  • Ne koristiti više flastera nego što piše u uputstvu.
  • Ne držati flaster duže od preporučenog vremena.
  • Ne prekrivati flaster čvrstim zavojem osim ako je tako navedeno.
  • Nakon skidanja oprati ruke.
  • Ne stavljati novi flaster odmah na isto nadraženo mjesto.

Da li se flaster smije rezati?

Neki flasteri se ne smiju rezati jer to može promijeniti način otpuštanja lijeka. Ovo je posebno važno kod transdermalnih lijekova. Ako u uputstvu ne piše jasno da se flaster smije rezati, nemojte ga rezati.

Da li se smije koristiti toplota preko flastera?

Ne preporučuje se stavljati termofor, električno ćebe, grijaći jastučić ili drugi izvor toplote preko medicinskog flastera, osim ako u uputstvu izričito piše da je sigurno. Toplota može povećati apsorpciju lijeka kroz kožu i povećati rizik od nuspojava.

Ovo je posebno opasno kod opioidnih flastera, ali oprez je potreban i kod drugih medicinskih flastera.

Koliko dugo se smije držati flaster protiv bolova?

Vrijeme nošenja zavisi od vrste flastera. Neki se drže nekoliko sati, neki 8 do 12 sati, neki 24 sata, a opioidni flasteri se mogu mijenjati nakon više dana, ali isključivo prema propisu liječnika.

Uvijek treba pratiti uputstvo proizvođača ili savjet liječnika. Duže držanje ne znači bolje djelovanje, ali može povećati rizik od iritacije kože i sistemskih nuspojava.

Nuspojave flastera protiv bolova

Nuspojave zavise od vrste flastera, aktivnog sastojka, trajanja upotrebe i osjetljivosti osobe.

Najčešće lokalne nuspojave

  • crvenilo kože,
  • svrbež,
  • peckanje,
  • osip,
  • iritacija,
  • suhoća kože,
  • kontaktni dermatitis,
  • mjehurići kod osjetljive kože ili predugog nošenja.

Moguće ozbiljnije nuspojave

  • alergijska reakcija,
  • otok lica, usana ili jezika,
  • otežano disanje,
  • jaka pospanost kod opioidnih flastera,
  • vrtoglavica,
  • mučnina,
  • problemi s krvarenjem kod nekih NSAID preparata,
  • pogoršanje astme kod osoba osjetljivih na NSAID lijekove.

Ako se pojavi otok grla, otežano disanje, jaka pospanost, konfuzija ili znakovi predoziranja, potrebna je hitna medicinska pomoć.

Ko treba biti posebno oprezan?

Poseban oprez potreban je kod osoba koje imaju hronične bolesti ili koriste redovnu terapiju.

Oprez je potreban kod:

  • trudnica i dojilja,
  • djece,
  • starijih osoba,
  • osoba s osjetljivom kožom,
  • osoba s alergijom na lijekove,
  • osoba s astmom osjetljivom na aspirin ili NSAID lijekove,
  • osoba s čirom na želucu ili krvarenjem iz probavnog sistema,
  • osoba s bolestima bubrega, jetre ili srca,
  • osoba koje koriste lijekove za razrjeđivanje krvi,
  • osoba koje koriste više lijekova protiv bolova istovremeno.

Flasteri protiv bolova u trudnoći

Trudnice ne bi trebale koristiti medicinske flastere protiv bolova bez savjeta liječnika ili farmaceuta. Poseban oprez potreban je kod flastera koji sadrže NSAID lijekove, naročito u kasnijoj trudnoći.

Toplotni flasteri također nisu uvijek bez rizika ako se koriste na stomaku ili predugo. U trudnoći je najbolje prvo utvrditi uzrok bola i izabrati terapiju koja je sigurna za majku i dijete.

Flasteri protiv bolova kod djece

Djeca imaju osjetljiviju kožu i drugačiju apsorpciju lijekova kroz kožu. Zbog toga se flasteri protiv bolova kod djece ne smiju koristiti bez jasnog uputstva i preporuke pedijatra ili farmaceuta.

Posebno treba izbjegavati jake flastere, preparate s mentolom, kamforom, salicilatima, lidokainom ili opioidima bez medicinskog nadzora.

Flasteri za bolove u leđima

Kod bolova u leđima izbor flastera zavisi od uzroka. Ako je bol posljedica napetosti mišića ili ukočenosti, toplotni flaster može pomoći. Ako postoji upala nakon prenaprezanja, NSAID flaster može biti bolji izbor. Ako je bol nervna, peče, žari ili se javila nakon herpesa zostera, lidokainski flaster može biti opcija koju procjenjuje liječnik.

Međutim, ako se bol širi niz nogu, prati je slabost, trnjenje, utrnulost ili problem s mokrenjem, potrebno je obratiti se liječniku.

Flasteri za vrat i ramena

Bol u vratu i ramenima često nastaje zbog dugog sjedenja, stresa, lošeg položaja tijela ili napetosti mišića. Toplotni flaster može pomoći kod ukočenosti, dok protuupalni flaster može biti koristan kod lokalne upale.

Ako se bol širi u ruku, prati je trnjenje, slabost šake ili jaka glavobolja, potreban je pregled.

Flasteri za koljeno i zglobove

Kod bolova u koljenu flasteri mogu privremeno pomoći, posebno ako je bol lokalna i povezana s blagom upalom ili prenaprezanjem. Međutim, kod otoka, nestabilnosti koljena, blokade zgloba, povrede meniskusa ili jakog bola pri hodu potrebno je utvrditi uzrok.

Flaster može smanjiti simptom, ali neće popraviti mehaničko oštećenje zgloba.

Da li su flasteri bolji od tableta?

Flasteri i tablete nemaju istu namjenu. Flasteri su često bolji izbor kada je bol lokalizirana i kada želimo izbjeći veći sistemski unos lijeka. Tablete mogu biti potrebne kada je bol jača, šira ili kada postoji upala koja zahtijeva sistemsku terapiju.

Prednost flastera je lokalno djelovanje, praktičnost i manji rizik od nekih sistemskih nuspojava. Nedostatak je što možda neće djelovati dovoljno kod dubokog bola, ozbiljnih povreda ili bolova koji zahvataju veće područje.

Može li se flaster koristiti zajedno s tabletama protiv bolova?

Ponekad može, ali treba biti oprezan. Ako flaster sadrži NSAID lijek, a osoba istovremeno pije ibuprofen, diklofenak, naproksen ili slične lijekove, može se povećati rizik od nuspojava.

Najbolje je pitati farmaceuta ili liječnika, posebno ako imate hronične bolesti, koristite lijekove za pritisak, srce, bubrege, želudac ili razrjeđivanje krvi.

Kada odmah prekinuti korištenje flastera?

Flaster treba skinuti i prekinuti upotrebu ako se pojavi:

  • jako crvenilo,
  • osip koji se širi,
  • mjehurići,
  • jak svrbež,
  • otok kože,
  • otežano disanje,
  • vrtoglavica,
  • jaka pospanost,
  • mučnina i slabost nakon postavljanja,
  • znakovi alergijske reakcije.

Kada se obratiti liječniku?

Liječniku se treba obratiti ako:

  • bol traje duže od 5 do 7 dana bez poboljšanja,
  • bol se pogoršava uprkos terapiji,
  • postoji otok zgloba,
  • bol je nastala nakon pada ili povrede,
  • ne možete normalno hodati ili koristiti ruku,
  • imate trnjenje, slabost ili utrnulost,
  • bol se širi niz nogu ili ruku,
  • imate temperaturu uz bol,
  • imate bol u grudima ili otežano disanje,
  • koristite opioidni flaster i osjećate pretjeranu pospanost ili usporeno disanje.

Najčešća pitanja o flasterima protiv bolova

Da li flasteri protiv bolova zaista djeluju?

Mogu djelovati, posebno kod lokalizirane boli. Najbolji efekat imaju kada se koristi odgovarajuća vrsta flastera za odgovarajuću vrstu bola.

Koji su najbolji flasteri za bolove u leđima?

Ako je bol mišićna i povezana s ukočenošću, toplotni flaster može pomoći. Ako postoji lokalna upala, može biti koristan protuupalni flaster. Ako je bol nervna, potreban je savjet liječnika.

Da li se flaster smije staviti na bolno mjesto preko noći?

Samo ako u uputstvu piše da se smije držati toliko dugo. Neki flasteri nisu namijenjeni za noćnu upotrebu ili predugo nošenje.

Smije li se koristiti više flastera odjednom?

Ne preporučuje se koristiti više flastera odjednom osim ako je to izričito propisao liječnik. Veća količina može povećati rizik od nuspojava.

Da li se smije tuširati s flasterom?

Zavisi od vrste flastera. Neki se mogu odlijepiti, a kod nekih vlaga ili toplota može promijeniti djelovanje. Uvijek treba pročitati uputstvo.

Da li su prirodni flasteri sigurniji?

Ne uvijek. Biljni sastojci, mentol, kamfor i eterična ulja mogu izazvati alergiju ili iritaciju kože.

Da li flasteri mogu izazvati alergiju?

Da. Alergija se može javiti na aktivni sastojak, ljepilo, mirise, konzervanse ili biljne ekstrakte.

Da li opioidni flasteri služe za obične bolove?

Ne. Opioidni flasteri su jaki lijekovi za ozbiljnu hroničnu bol i koriste se samo po strogoj preporuci liječnika.

Zaključak

Flasteri protiv bolova mogu biti koristan i praktičan oblik terapije kod lokaliziranih bolova u mišićima, zglobovima, leđima, vratu i ramenima. Njihova prednost je lokalno djelovanje, jednostavna primjena i manja potreba za tabletama kod određenih tegoba.

Ipak, važno je znati da se flasteri razlikuju. Toplotni flasteri djeluju grijanjem, NSAID flasteri smanjuju upalu, lidokainski flasteri djeluju na lokaliziranu nervnu bol, kapsaicinski flasteri se koriste kod određenih neuropatskih bolova, dok opioidni flasteri spadaju u jake lijekove i koriste se samo pod liječničkim nadzorom.

Flaster ne treba koristiti na oštećenoj koži, ne treba ga držati duže od preporučenog vremena i ne treba ga kombinovati s drugim lijekovima bez provjere ako osoba ima hronične bolesti ili koristi redovnu terapiju. Ako bol traje, pogoršava se ili je praćena otokom, trnjenjem, slabošću ili povišenom temperaturom, potrebno je potražiti liječnički savjet.

Izvori korišteni za članak