Kortizol: šta znači povišen ili snižen hormon stresa?

Kortizol je hormon koji proizvode nadbubrežne žlijezde i koji ima važnu ulogu u odgovoru organizma na stres, regulaciji šećera u krvi, krvnog pritiska, metabolizma, upalnih procesa i imunološkog sistema. Zbog povezanosti sa stresom često se naziva hormon stresa, ali njegova funkcija je mnogo šira.

Kortizol nije štetan hormon koji treba pokušavati “smanjiti” po svaku cijenu. Naprotiv, odgovarajuća količina kortizola neophodna je za život. Problem nastaje kada je njegova proizvodnja dugotrajno pretjerana ili kada ga organizam proizvodi premalo.

Hormon stresa

Povišen kortizol može se pojaviti tokom fizičkog ili psihičkog stresa, akutne bolesti, nakon intenzivnog vježbanja ili zbog određenih lijekova. Dugotrajno izrazito povećana proizvodnja kortizola može biti povezana s Cushingovim sindromom.

Snižen kortizol može ukazivati na adrenalnu insuficijenciju, odnosno nemogućnost nadbubrežnih žlijezda ili sistema koji ih kontroliše da proizvede dovoljno kortizola.

Međutim, jedan izolovani rezultat kortizola rijetko je dovoljan za postavljanje dijagnoze. Kortizol prirodno oscilira tokom dana, a rezultat zavisi od vremena uzimanja uzorka, vrste testa, lijekova, sna, bolesti, trudnoće, stresa i brojnih drugih faktora.

Šta je kortizol?

Kortizol je steroidni hormon iz grupe glukokortikoida. Proizvodi ga kora nadbubrežnih žlijezda, dvije male žlijezde smještene iznad bubrega.

Njegovo lučenje kontroliše složen sistem poznat kao hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna osovina.

Hipotalamus šalje signal hipofizi, hipofiza proizvodi hormon ACTH, a ACTH zatim stimuliše nadbubrežne žlijezde da proizvode kortizol.

Kada u krvi ima dovoljno kortizola, organizam putem povratne sprege smanjuje proizvodnju ACTH-a i novih količina kortizola.

Koja je funkcija kortizola u organizmu?

Kortizol učestvuje u brojnim procesima. Njegove najvažnije funkcije uključuju:

• odgovor organizma na fizički i psihički stres,
• regulaciju glukoze u krvi,
• uticaj na metabolizam ugljikohidrata, proteina i masti,
• održavanje krvnog pritiska,
• uticaj na funkciju imunološkog sistema,
• regulaciju upalnih reakcija,
• pomoć organizmu tokom bolesti, infekcije ili povrede,
• uticaj na raspoloženje i nervni sistem,
• uticaj na metabolizam kostiju,
• prilagođavanje organizma na gladovanje i fizički napor.

Bez kortizola tijelo se ne bi moglo pravilno prilagoditi težem fizičkom stresu kao što su infekcija, operacija, povreda ili ozbiljna bolest.

Kortizol tokom dana: zašto je vrijeme vađenja krvi važno?

Kortizol ima izražen dnevni ili cirkadijalni ritam. Kod osobe koja spava noću i ima uobičajen dnevni ritam, nivo kortizola je najčešće najviši rano ujutro, a zatim postepeno opada tokom dana.

Kasno navečer i oko ponoći kortizol bi normalno trebao biti znatno niži.

Zbog toga rezultat kortizola bez podatka o vremenu uzorkovanja može biti teško pravilno protumačiti.

Referentne vrijednosti kortizola

Referentne vrijednosti zavise od laboratorije, metode mjerenja, vremena uzorkovanja i vrste uzorka.

Za serumsku krv uzetu oko 8 sati ujutro često se kao okvirna vrijednost navodi približno:

5–25 µg/dL odnosno približno 138–690 nmol/L.

Ovo nije univerzalna granica. Referentni raspon koji je naveden na vašem laboratorijskom nalazu ima prednost.

Kako tumačiti povišen i snižen kortizol?

Šta znači povišen kortizol?

Povišen rezultat kortizola ne znači automatski da osoba ima bolest nadbubrežnih žlijezda.

Kortizol se prirodno povećava kada tijelo procijeni da mu je potrebna dodatna energija i sposobnost prilagođavanja.

Privremeno povećanje može nastati zbog:

• akutnog psihičkog stresa,
• fizičke povrede,
• operacije,
• infekcije,
• intenzivnog fizičkog napora,
• nedostatka sna,
• hipoglikemije,
• teže akutne bolesti.

Zbog toga jedan povišen rezultat iz krvi ne potvrđuje Cushingov sindrom.

Simptomi dugotrajno povišenog kortizola

Kod ozbiljnog i dugotrajnog viška kortizola mogu se razviti karakteristične promjene.

Mogući simptomi uključuju:

• povećanje tjelesne mase, posebno u području stomaka i trupa,
• okruglije lice,
• nakupljanje masnog tkiva u području vrata i gornjeg dijela leđa,
• relativno tanje ruke i noge,
• slabost mišića, posebno natkoljenica i ramena,
• tanku i osjetljivu kožu,
• lako stvaranje modrica,
• široke ljubičaste strije,
• povišen krvni pritisak,
• povišen šećer u krvi ili dijabetes,
• osteoporozu,
• povećan rizik od prijeloma,
• promjene raspoloženja, razdražljivost ili depresiju,
• poremećaje menstrualnog ciklusa,
• smanjen libido.

Cushingov sindrom i povišen kortizol

Cushingov sindrom označava stanje dugotrajne izloženosti prevelikoj količini kortizola.

Jedan od važnih uzroka je dugotrajna primjena glukokortikoidnih lijekova, poput prednizona ili sličnih kortikosteroida.

Ako tijelo samo proizvodi previše kortizola, uzrok može biti:

• tumor hipofize koji proizvodi previše ACTH-a,
• tumor nadbubrežne žlijezde koji proizvodi kortizol,
• tumor na drugom mjestu koji proizvodi ACTH.

Kada je uzrok ACTH-produkujući tumor hipofize, stanje se naziva Cushingova bolest. Cushingova bolest je, dakle, jedan specifičan uzrok Cushingovog sindroma.

Kako se testira povišen kortizol?

Za dokazivanje Cushingovog sindroma nije dovoljno slučajno izmjeriti kortizol u krvi.

Najčešće se koriste:

1. Kasnovečernji kortizol u slini

Kod zdravih osoba kortizol je kasno navečer vrlo nizak. Ako ostane neuobičajeno visok, može postojati poremećaj dnevnog ritma lučenja kortizola.

2. Slobodni kortizol u 24-satnom urinu

Urin se prikuplja tokom 24 sata kako bi se procijenila ukupna količina slobodnog kortizola koja se izlučuje.

3. Deksametazonski supresijski test

Deksametazon je sintetski glukokortikoid. Kod zdrave osobe njegova primjena treba smanjiti proizvodnju kortizola.

Ako kortizol nakon deksametazona ostane previsok, potrebno je dalje ispitivanje.

Pošto nijedan test nije savršen, kod ozbiljne sumnje često je potrebno više od jednog testa.

Da li stres može povisiti kortizol?

Da. Kortizol je važan dio prirodne reakcije organizma na stres.

Tokom stresne situacije organizam oslobađa hormone koji pomažu održavanju energije, krvnog pritiska i dotoka glukoze do tkiva kojima je potrebna.

Međutim, normalna reakcija na stres nije isto što i Cushingov sindrom.

Umor, napetost, loš san i osjećaj da je osoba “pod stresom” nisu dovoljni da bi se zaključilo da ima patološki visok kortizol.

Kortizol i debljanje

Jedno od najčešćih pitanja je: “Da li me kortizol deblja?”

Kod pravog dugotrajnog viška kortizola, kao kod Cushingovog sindroma, promjene tjelesne težine i raspodjele masnog tkiva zaista su česte.

Međutim, većina ljudi koji imaju višak kilograma nema Cushingov sindrom.

Tjelesna masa zavisi od mnogo faktora:

• ukupnog kalorijskog unosa,
• fizičke aktivnosti,
• kvaliteta sna,
• genetike,
• lijekova,
• hormonalnih i metaboličkih bolesti,
• psihičkog stanja,
• prehrambenih navika.

Zato nije medicinski opravdano svako debljanje pripisivati kortizolu.

Kortizol i šećer u krvi

Kortizol povećava dostupnost energije tokom stresnih situacija i može doprinijeti povećanju glukoze u krvi.

Kod dugotrajnog patološkog viška kortizola može se povećati inzulinska rezistencija i rizik od poremećaja glukoze i dijabetesa.

Zbog toga osobe sa sumnjom na Cushingov sindrom često imaju provjerene i:

• glukozu natašte,
• HbA1c,
• krvni pritisak,
• lipidni profil.

Kortizol i krvni pritisak

Kortizol učestvuje u održavanju krvnog pritiska. Dugotrajan višak kortizola može biti povezan s hipertenzijom, dok manjak kortizola može doprinijeti niskom krvnom pritisku.

Zato kombinacija izrazito niskog pritiska, slabosti, vrtoglavice i drugih simptoma može biti važna kod sumnje na adrenalnu insuficijenciju.

Kortizol i san

Kvalitet sna i kortizol međusobno su povezani. Normalan dnevni ritam kortizola prati ciklus spavanja i budnosti.

Nedovoljno sna, rad u smjenama, česta noćna buđenja i promjena dnevnog ritma mogu uticati na hormonalni sistem.

Zbog toga se rezultati posebno pažljivo tumače kod osoba koje rade noćne smjene ili imaju izrazito poremećen ritam spavanja.

Šta znači snižen kortizol?

Snižen kortizol može ukazivati na adrenalnu insuficijenciju. To je stvarno medicinsko stanje u kojem organizam ne proizvodi dovoljno kortizola.

Postoji nekoliko glavnih oblika:

Addisonova bolest

Addisonova bolest je oblik primarne adrenalne insuficijencije. Nadbubrežne žlijezde tada ne mogu proizvesti dovoljnu količinu određenih hormona.

U razvijenim zemljama jedan od važnih uzroka je autoimuno oštećenje nadbubrežnih žlijezda.

Kod primarne adrenalne insuficijencije mogu biti smanjeni kortizol i aldosteron, a ACTH često raste jer hipofiza pokušava snažnije stimulisati nadbubrežne žlijezde.

Simptomi niskog kortizola

Simptomi adrenalne insuficijencije često se razvijaju postepeno i mogu biti nespecifični.

Mogući simptomi su:

• dugotrajan umor,
• slabost mišića,
• smanjen apetit,
• gubitak tjelesne mase,
• bol u stomaku,
• mučnina ili povraćanje,
• proljev,
• nizak krvni pritisak,
• vrtoglavica pri ustajanju,
• nesvjestica,
• žudnja za slanom hranom, posebno kod primarne adrenalne insuficijencije,
• nizak šećer u krvi,
• promjene raspoloženja,
• neredovne ili izostale menstruacije.

Tamnjenje kože i Addisonova bolest

Kod primarne adrenalne insuficijencije ACTH može biti izrazito povišen. Zbog povezanih hormonalnih procesa može se pojaviti pojačana pigmentacija kože.

Tamnjenje može biti izraženije na:

• pregibima kože,
• ožiljcima,
• laktovima i koljenima,
• zglobovima prstiju,
• usnama i sluznici usta.

Ovaj nalaz je karakterističniji za primarnu nego za sekundarnu adrenalnu insuficijenciju.

Kortizol i ACTH: važna kombinacija

ACTH pomaže ljekaru da odredi gdje se nalazi problem.

Ovo je pojednostavljeno tumačenje i nije dovoljno za samostalno postavljanje dijagnoze.

ACTH stimulacijski test

ACTH stimulacijski test jedan je od najčešće korištenih testova za potvrđivanje adrenalne insuficijencije.

Pacijentu se daje sintetski ACTH, nakon čega se mjeri kortizol prije i nakon stimulacije.

Zdrave nadbubrežne žlijezde trebale bi reagovati povećanjem proizvodnje kortizola. Ako odgovor nije odgovarajući, može postojati adrenalna insuficijencija.

Adrenalna kriza: kada je nizak kortizol hitno stanje?

Adrenalna kriza je ozbiljno i potencijalno životno ugrožavajuće stanje u kojem organizam nema dovoljno kortizola za svoje potrebe.

Mogu se pojaviti:

• izrazita slabost,
• vrlo nizak krvni pritisak,
• povraćanje,
• proljev,
• jak bol u stomaku,
• dehidracija,
• smetenost,
• gubitak svijesti,
• poremećaji elektrolita,
• nizak šećer u krvi.

Osoba sa sumnjom na adrenalnu krizu treba hitnu medicinsku pomoć. Ne treba čekati rutinski laboratorijski pregled.

Kortikosteroidi i kortizol

Jedan od najvažnijih podataka pri tumačenju kortizola je korištenje lijekova iz grupe glukokortikoida.

To uključuje lijekove poput prednizona, prednizolona, hidrokortizona, deksametazona i drugih preparata.

Glukokortikoidi se mogu koristiti kao:

• tablete,
• injekcije,
• inhalatori,
• kreme,
• kapi,
• injekcije u zglobove.

Dugotrajna primjena može potisnuti prirodnu proizvodnju ACTH-a i kortizola.

Zbog toga se dugotrajna terapija glukokortikoidima ne treba naglo prekidati bez upute ljekara. Nagli prekid kod nekih pacijenata može dovesti do ozbiljnog manjka kortizola.

Da li postoji “adrenalni umor”?

Na internetu se često koristi izraz adrenalni umor ili “adrenal fatigue” kao objašnjenje za umor, stres, loš san i nedostatak energije.

Međutim, adrenalni umor nije priznata medicinska dijagnoza i nema kvalitetnih naučnih dokaza da dugotrajni svakodnevni stres jednostavno “istroši” nadbubrežne žlijezde tako da one više ne mogu proizvoditi dovoljno kortizola.

Adrenalna insuficijencija je potpuno drugačije i stvarno medicinsko stanje koje se dijagnosticira standardiziranim laboratorijskim testovima.

Ako osoba ima hroničan umor, važno je razmotriti stvarne moguće uzroke kao što su:

• anemija i manjak željeza,
• nizak feritin,
• poremećaji štitnjače,
• nedostatak vitamina B12 ili vitamina D,
• poremećaji sna,
• depresija ili anksioznost,
• dijabetes,
• hronične infekcije ili upalne bolesti,
• bolesti srca, bubrega ili jetre,
• prava adrenalna insuficijencija kod odgovarajućih simptoma.

Kako prirodno smanjiti kortizol?

Ako osoba nema endokrinu bolest nego je pod hroničnim svakodnevnim stresom, cilj nije “oboriti kortizol” na što nižu vrijednost, nego poboljšati opće zdravlje i odgovor organizma na stres.

Korisne navike uključuju:

• redovan ritam spavanja,
• dovoljno sna,
• redovnu fizičku aktivnost prilagođenu kondiciji,
• uravnoteženu prehranu,
• izbjegavanje pretjeranog alkohola,
• ograničavanje prekomjerne količine kofeina ako izaziva nervozu ili nesanicu,
• održavanje kontakta s porodicom i prijateljima,
• tehnike relaksacije, disanja ili meditacije ako odgovaraju osobi,
• stručnu pomoć kod hronične anksioznosti, depresije ili ozbiljnog stresa.

Ove mjere mogu poboljšati zdravlje, ali ne liječe Cushingov sindrom ili adrenalnu insuficijenciju.

Dodaci prehrani za “snižavanje kortizola”

Dodaci koji se reklamiraju kao “cortisol blocker”, “adrenal support” ili preparati za “oporavak nadbubrežnih žlijezda” ne bi trebali zamijeniti medicinsku obradu.

Posebno treba biti oprezan s preparatima koji sadrže hormonske ili steroidne sastojke jer mogu uticati na funkciju nadbubrežnih žlijezda i rezultate laboratorijskih testova.

Ako postoje simptomi mogućeg viška ili manjka kortizola, racionalnije je prvo postaviti tačnu dijagnozu.

Koje analize se rade uz kortizol?

Zavisno od simptoma i razloga testiranja, ljekar može preporučiti:

Šta može uticati na rezultat kortizola?

Rezultat može biti promijenjen zbog brojnih faktora:

• vremena uzorkovanja,
• akutnog stresa,
• teške bolesti,
• fizičkog napora,
• nedostatka sna,
• trudnoće,
• estrogenske terapije,
• oralne kontracepcije koja sadrži estrogen,
• glukokortikoidnih lijekova,
• nekih lijekova protiv epilepsije,
• poremećenog dnevnog ritma ili rada u smjenama.

Zato prije testiranja treba ljekaru reći koje lijekove i dodatke prehrani koristite.

Kada treba provjeriti kortizol?

Kortizol se ne mora rutinski provjeravati samo zato što je osoba pod stresom.

Testiranje može biti opravdano kada postoje simptomi ili znakovi koji bude sumnju na poremećaj proizvodnje kortizola.

Razlozi mogu uključivati:

• karakteristične znakove Cushingovog sindroma,
• neobjašnjivu slabost i gubitak težine,
• dugotrajno nizak krvni pritisak,
• tamnu pigmentaciju kože uz druge simptome,
• poremećaje natrija ili kalija,
• sumnju na bolest hipofize,
• sumnju na bolest nadbubrežnih žlijezda,
• dugotrajno korištenje glukokortikoida,
• slučajno otkrivenu promjenu na nadbubrežnoj žlijezdi uz odgovarajuću procjenu.

Najčešće greške kod tumačenja kortizola

Greška 1: Jedan povišen nalaz znači Cushingov sindrom

Ne. Kortizol zavisi od vremena, stresa, bolesti, lijekova i mnogih drugih faktora. Za Cushingov sindrom koriste se posebni testovi.

Greška 2: Svaki umor je nizak kortizol

Umor je vrlo nespecifičan simptom. Može imati desetine drugih uzroka, od manjka željeza do poremećaja sna ili bolesti štitnjače.

Greška 3: “Adrenalni umor” je isto što i adrenalna insuficijencija

Nije. Adrenalna insuficijencija je dokaziva medicinska bolest, dok adrenalni umor nije priznata endokrinološka dijagnoza.

Greška 4: Kortizol treba biti što niži

Ne. Premalo kortizola može biti ozbiljno i potencijalno opasno po život. Cilj je normalna fiziološka regulacija, a ne maksimalno snižavanje hormona.

Greška 5: Zanemarivanje lijekova

Glukokortikoidi mogu imati veliki uticaj na cijeli hormonalni sistem kortizola. Ljekar mora znati koristite li tablete, inhalatore, injekcije, kreme ili druge steroidne preparate.

Greška 6: Nagli prekid kortikosteroida

Nakon duže terapije kortikosteroidima prirodna proizvodnja kortizola može biti potisnuta. Terapiju zato ne treba naglo prekidati bez medicinske upute.

Kada se javiti ljekaru?

Razgovarajte s ljekarom ili endokrinologom ako imate:

• dugotrajnu izrazitu slabost,
• neobjašnjiv gubitak težine,
• vrlo nizak krvni pritisak,
• učestale vrtoglavice ili nesvjestice,
• izraženu pigmentaciju kože uz slabost i gubitak težine,
• brzo povećanje tjelesne mase uz ljubičaste strije i slabost mišića,
• neobjašnjivu osteoporozu ili prijelome,
• hipertenziju i poremećaj šećera uz druge karakteristične znakove viška kortizola,
• abnormalan kortizol koji se ponavlja,
• dugotrajnu terapiju kortikosteroidima uz simptome mogućeg poremećaja nadbubrežnih žlijezda.

Kada je potrebno hitno reagovati?

Hitna medicinska pomoć potrebna je kod simptoma koji mogu ukazivati na adrenalnu krizu, naročito kod osobe s poznatom adrenalnom insuficijencijom.

Alarmantni simptomi uključuju:

• vrlo nizak krvni pritisak,
• gubitak svijesti,
• smetenost,
• jako povraćanje ili proljev,
• izraženu dehidraciju,
• jak bol u stomaku,
• izrazitu slabost,
• nizak šećer u krvi.

Zaključak

Kortizol je hormon nadbubrežnih žlijezda koji ima ključnu ulogu u odgovoru na stres, regulaciji krvnog pritiska, šećera u krvi, metabolizma i imunoloških reakcija.

Povišen kortizol ne znači automatski Cushingov sindrom. Kortizol može privremeno porasti zbog stresa, bolesti, fizičkog napora ili drugih faktora. Ako postoji sumnja na pravi višak kortizola, koriste se posebni testovi poput kasnovečernjeg kortizola u slini, 24-satnog slobodnog kortizola u urinu ili deksametazonskog supresijskog testa.

Snižen kortizol može biti znak adrenalne insuficijencije. Kod sumnje na manjak kortizola posebno su važni jutarnji kortizol, ACTH i ACTH stimulacijski test.

Najvažnije je rezultat uvijek povezati s vremenom uzorkovanja, simptomima, lijekovima i drugim laboratorijskim nalazima. Jedan broj bez konteksta često nije dovoljan za donošenje pouzdanog zaključka.

Česta pitanja o kortizolu

Šta je kortizol?

Kortizol je steroidni hormon koji proizvode nadbubrežne žlijezde. Učestvuje u odgovoru na stres, regulaciji šećera u krvi, krvnog pritiska, metabolizma i imunološkog sistema.

Kada je kortizol najviši?

Kod osoba s uobičajenim ritmom spavanja kortizol je uglavnom najviši rano ujutro, a zatim opada tokom dana i najniži je kasno navečer.

Koja je normalna vrijednost jutarnjeg kortizola?

Jedan često korišten okvirni raspon za uzorak krvi uzet oko 8 sati ujutro je približno 5–25 µg/dL, odnosno 138–690 nmol/L. Međutim, laboratorijske metode se razlikuju i uvijek treba koristiti referentne vrijednosti navedene na vlastitom nalazu.

Šta znači povišen kortizol?

Povišen kortizol može nastati zbog stresa, akutne bolesti, lijekova ili različitih endokrinih poremećaja. Dugotrajno patološko povećanje može biti povezano s Cushingovim sindromom.

Šta znači nizak kortizol?

Nizak kortizol može ukazivati na adrenalnu insuficijenciju, ali jedan rezultat nije uvijek dovoljan za dijagnozu. Često se rade ACTH i ACTH stimulacijski test.

Da li stres povećava kortizol?

Da. Kortizol je dio normalnog odgovora tijela na stres. Međutim, svakodnevni psihički stres nije isto što i Cushingov sindrom.

Da li visok kortizol uzrokuje debljanje?

Dugotrajni ozbiljan višak kortizola može dovesti do karakterističnog povećanja tjelesne mase i promjene raspodjele masnog tkiva. Međutim, većina slučajeva prekomjerne tjelesne težine nije uzrokovana Cushingovim sindromom.

Da li postoji adrenalni umor?

“Adrenalni umor” nije priznata medicinska dijagnoza i nema dovoljno kvalitetnih naučnih dokaza koji bi potvrdili da svakodnevni stres iscrpljuje nadbubrežne žlijezde na taj način. Adrenalna insuficijencija je stvarna bolest koja se potvrđuje medicinskim testovima.

Koji test je najbolji za kortizol?

Ne postoji jedan test koji je najbolji za svaku situaciju. Izbor zavisi od toga postoji li sumnja na previsok ili prenizak kortizol. Kod sumnje na Cushingov sindrom mogu se koristiti kortizol u slini, 24-satnom urinu ili deksametazonski test, dok se kod sumnje na adrenalnu insuficijenciju često koriste jutarnji kortizol i ACTH stimulacijski test.

Može li se kortizol liječiti?

Ne liječi se laboratorijski broj nego uzrok poremećaja. Liječenje može biti potpuno različito kod Cushingovog sindroma, Addisonove bolesti, bolesti hipofize ili poremećaja izazvanog terapijom kortikosteroidima.

Izvori

1. MedlinePlus – Cortisol Test
2. MedlinePlus Medical Encyclopedia – Cortisol Blood Test
3. NIDDK – Cushing’s Syndrome
4. NIDDK – Adrenal Insufficiency & Addison’s Disease
5. Endocrine Society – Diagnosis of Cushing’s Syndrome
6. Endocrine Society – Adrenal Insufficiency